Nešto se neobično događa duboko ispod površine našeg planeta. U rastaljenom oceanu željeza koji se vrti u Zemljinoj vanjskoj jezgri, jedan dio duboko ispod Tihog oceana iznenada je promijenio smjer i počeo se kretati prema istoku – suprotno od uobičajenog strujanja planeta prema zapadu.
Prema satelitskim mjerenjima Zemljina magnetskog polja, ova se promjena dogodila još 2010. godine, a znanstvenici i dalje pokušavaju dokučiti što ju je uzrokovalo, piše Science Alert.
– Ovaj preokret strujanja velikih razmjera ispod Pacifika otvara nova pitanja o ponašanju Zemljine duboke unutrašnjosti – objašnjava geoznanstvenik Frederik Dahl Madsen sa Sveučilišta u Edinburghu.
– Znanstvenici sada žele shvatiti predstavlja li ovaj preokret kratkotrajnu fluktuaciju, dio cikličke oscilacije ili pak novu stabilnu ravnotežu u cirkulaciji jezgre.
Ključ opstanka života na Zemlji
Promjene u unutrašnjosti našeg planeta nisu tek puka znanstvena zanimljivost, već su presudne za život na Zemlji. Upravo se u užarenom, rastaljenom metalu u samom srcu planeta generira planetarno magnetsko polje, procesom u kojem se kinetička energija pretvara u magnetsku. Ovaj motor jezgre naziva se geodinamo.
Magnetsko polje je od vitalnog značaja za naš opstanak jer zadržava atmosferu koju dišemo i štiti nas od smrtonosnog kozmičkog zračenja.
Što su otkrili sateliti?
Proučavajući promjene u magnetskom polju, znanstvenici su ranije utvrdili da rastaljena vanjska jezgra općenito struji u smjeru zapada. Međutim, nakon analize 27 godina satelitskih podataka (od 1997. do 2025. godine), Madsen i njegov tim složili su sliku ovog neočekivanog fenomena:
- 2010. godina: Dio vanjske jezgre ispod Pacifika naglo napušta uobičajeni obrazac i prelazi iz slabog zapadnog u snažno istočno strujanje.
- 2020. godina: Ovo obrnuto strujanje doseže svoj vrhunac nakon višegodišnjeg jačanja.
- Danas (2026.): Prema najnovijim mjerenjima, anomalija počinje slabjeti.
Ovaj fenomen nije bio mali lokalni vrtlog, već je obuhvatio oko 5 posto površinskog toka vanjske jezgre. Struktura nalikuje velikom valu, kao da je golemi dio rastaljenog materijala iznenada „promijenio mišljenje“ o tome kamo želi ići.
Poveznica s duljinom dana i potresima
Točan uzrok ove nagle promjene još uvijek je nepoznat, no drugi podaci iz tog razdoblja sugeriraju da se oko 2010. godine događalo nešto veliko.
Naime, otprilike svakih 5,8 godina duljina Zemljina dana lagano se mijenja, što je izravno povezano s jezgrom. Upravo 2010. godine došlo je do poremećaja u tom ciklusu koji se stabilizirao tek 2014. godine. Također, seizmički podaci pokazuju da se u tom razdoblju promijenilo i ponašanje unutarnje jezgre, dok su sateliti 2017. zabilježili niz geomagnetskih trzajeva (naglih skokova u magnetskom polju).
Nema opasnosti za ljude
Za nas koji živimo na površini ova zbivanja ne predstavljaju nikakvu opasnost. Ipak, budući da nas magnetsko polje štiti od svemirskih nepogoda, razumijevanje mehanizma koji ga pokreće pomoći će znanstvenicima da poboljšaju prognoziranje svemirskog vremena.
– Kako se magnetsko polje nastavlja razvijati, satelitske misije pružaju sve detaljniji uvid u dinamičke procese u dubini našeg planeta, otkrivajući da bi Zemljina jezgra mogla biti daleko promjenjivija i složenija nego što se nekad vjerovalo – zaključuje Elisabetta Iorfida, znanstvenica na projektu satelita Swarm Europske svemirske agencije (ESA).
Ovo intrigantno istraživanje objavljeno je u prestižnom znanstvenom časopisu Journal of Studies of Earth’s Deep Interior.
D.G.
