SPLIT – Poznavatelj morske biologije i promotor znanosti Pero Ugarković oštro se okomio na sustav zaštite okoliša u Hrvatskoj, proglasivši ga puka formom koja služi isključivo zaštiti interesa investitora, a ne očuvanju prirodnih bogatstava. Reakcija je uslijedila nakon što je Grad Split, na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Šutom, zatražio procjenu utjecaja na okoliš za projekt nasipanja 1,08 hektara šljunka izvan Stobreča.
Ugarković ističe kako se radi o potpunom uništavanju mediteranske obale bez ikakvog opravdanog razloga, pri čemu su nadležne institucije i izrađivači elaborata zatvorili oči pred stvarnim stanjem na terenu.
„Kad kažem da ne postoji sustav zaštite okoliša, već isključivo sustav zaštite investitora, nimalo ne karikiram. Čim sam pročitao elaborat, posumnjao sam da izrađivač uopće nije pogledao što tamo živi. Da jest, teško bi propustio sedam zaštićenih morskih vrsta koje ondje može uočiti svaki amater, a kamoli profesionalni biolog”, poručuje Ugarković.
Maska, disalica i minute pod morem demantirali službeni elaborat
Nakon što je Ministarstvo zaštite okoliša odbacilo njegove službene primjedbe uz obrazloženje da je izrađivač elaborata detaljno pregledao područje, Ugarković se osobno uputio u Stobreč kako bi provjerio navode iz rješenja. Rezultati njegovog kratkog terenskog pregleda s običnom maskom i disalicom razotkrili su porazno stanje sustava nadzora:
- Samo jedan zaron bio je dovoljan da na samom dnu pronađe i izroni dvije zakonom zaštićene vrste.
- Morska flora i fauna: Dno je prekriveno algama iz roda Cystoseira, dok iz stijena vire stotine kamotočaca.
- Zaštićene morske cvjetnice: Gotovo cijela zona predviđena za nasipanje prekrivena je zaštićenom morskom cvjetnicom Cymodocea nodosa (čvorasta morska resina).
Unatoč upozorenjima, Ministarstvo je u svom odgovoru opravdalo nasipanje tvrdnjom da navedeno stanište predstavlja samo „točkasti nalaz unutar obuhvata”, dok ostale navedene vrste u rješenju nisu ni spomenute.
„Točkasti nalaz” kao opravdanje za zatrpavanje prirode
Ugarković naglašava kako je u pitanju sustavni problem u kojem se prirodna bogatstva degradiraju čim se nađu na putu privatnih ili političkih ambicija.
„Osim toga, zar je ostala bioraznolikost tog područja manje ekološki vrijedna od zaštićenih vrsta? U ovakvoj Hrvatskoj prirodno bogatstvo vrijedi samo dok nekome ne zasmeta na putu osobnih ambicija. Onda naglo od zaštićenog bogatstva postaje ‘točkasti nalaz’ — prepreka koju treba zatrpati i zaboraviti”, zaključuje Ugarković, dodajući kako od državnih institucija i javnosti koja šuti na tisuće sličnih primjera ekocida više ništa ne očekuje.
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:
UPOZORENJE STRUČNJAKA Pero Ugarković poručio: „Ne bacajte biokugle u more, to su lijepe, ali šuplje priče!“
Poznati poznavatelj morske biologije i promotor znanosti apelira na učitelje, lokalne uprave i financijere da obustave projekte koji nemaju znanstvenu podlogu te da djecu poučavaju ekologiji temeljenoj na provjerljivim činjenicama. Poznavatelj morske biologije, promotor znanosti te suautor knjiga o školjkašima i ježincima u Jadranu, Pero Ugarković, uputio je oštar, ali
