Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Zagreb, 313 tisuća, što je porast od 14,3% u odnosu na studeni 2023., kada su prevezene 274 tisuće putnika. Slijedi zračna luka Dubrovnik, s 52 tisuće prevezenih putnika, što je u odnosu na studeni 2023. porast od 35,8%, te zračna luka Split, s 48 tisuća prevezenih putnika, što je porast od 21,7%.
Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 99 tisuća putnika, što je za 23,1% više u odnosu na studeni 2023. Slijede zračne luke Ujedinjene Kraljevine, s 34 tisuće prevezenih putnika, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine više za 47,7%, te zračne luke Francuske, s 27 tisuća prevezenih putnika, što je više za 7,9%.
Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u studenome 2024. iznosio je 5 960, što je porast od 13,4% u usporedbi sa studenim 2023., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 5 257.
Ukupan promet tereta u zračnim lukama u studenome 2024. iznosio je 752 tone, što je porast od 2,5% u usporedbi sa studenim 2023., kada je promet tereta iznosio 734 tone.
U razdoblju od siječnja do studenoga 2024. u hrvatskim zračnim lukama ostvareno je 133 265 slijetanja i polijetanja zrakoplova, što je porast od 11,8% u odnosu na isto razdoblje 2023. U istom su razdoblju ukupno ukrcane i iskrcane 12 703 tisuće putnika, što je porast od 16,2%. Ukupan promet tereta u zračnim lukama u razdoblju od siječnja do studenoga 2024. porastao je za 21,4% u odnosu na isto razdoblje 2023. te je iznosio 10 142 tone.
