U Širokom Brijegu održana je javna rasprava o Nacrtu zakona o plaćama i naknadama korisnika županijskog proračuna, koja je okupila više od 70 sudionika, među kojima su bili predstavnici sindikata, zaposlenici u javnom sektoru, zastupnici i građani.
Rasprava je protekla uz brojne kritike na račun načina izrade zakona, ali i samog procesa javne rasprave, za koji su sudionici ocijenili da ne omogućava stvarni dijalog između predlagatelja i onih na koje se zakon odnosi, piše Bljesak.
Predstavnici sindikata istaknuli su kako nisu bili uključeni u izradu nacrta, iako na to obvezuju kolektivni ugovori i načela socijalnog dijaloga. Upozoravaju da bi takav pristup mogao rezultirati pravnom nesigurnošću i potencijalnim sudskim sporovima.
„Demokracija se ne može ugurati u 120 minuta, kao ni sudbina tisuća zaposlenika“, poručeno je tijekom rasprave, uz zahtjev da se proces vrati u fazu stvarnih pregovora.
Sporna prava: regres, topli obrok i otpremnine
Jedna od ključnih zamjerki odnosi se na činjenicu da se visina naknada poput toplog obroka, regresa i otpremnina ne definira zakonom, već se prepušta odlukama Vlade.
Sudionici upozoravaju kako takvo rješenje otvara prostor proizvoljnom odlučivanju i zaobilazi kolektivne ugovore. Među zahtjevima sindikata su da regres postane zajamčeno pravo, da se naknada za topli obrok veže uz postotak prosječne plaće, te da se otpremnine jasno definiraju zakonom.
Upozorenja na moguće ukidanje stečenih prava
Posebno je istaknuto kako nacrt zakona ne osigurava zaštitu osnovne plaće, niti jasno definira njezin minimalni iznos. Sindikati traže da ona ne može biti niža od 70 posto prosječne neto plaće u Federaciji BiH.
Dodatno nezadovoljstvo izazvalo je i rješenje prema kojem bi se naknada za bolovanje smanjila na 80 posto plaće, što sudionici smatraju korakom unatrag.
Kritike iz prosvjete i sigurnosnog sektora
Predstavnici obrazovnog sektora upozorili su da nacrt zakona ne prepoznaje specifičnosti nastavničkog rada, uključujući rad u smjenama, s djecom s poteškoćama i u kombiniranim odjeljenjima.
Slične primjedbe dolaze i iz sigurnosnog sektora. Upozoreno je na nelogične odnose u plaćama, poput situacija u kojima pojedini specijalizirani poslovi u policiji imaju niže koeficijente od pomoćnih radnih mjesta u drugim sektorima.
Moguće tužbe i zahtjev za povlačenjem zakona
Više sudionika otvoreno je upozorilo da bi zakon, ukoliko bude usvojen u predloženom obliku, mogao završiti na sudu zbog nesklada s kolektivnim ugovorima i Zakonom o radu Federacije BiH.
Naglašeno je kako se time narušava socijalni dijalog i umanjuju prava zaposlenika, te je upućen jasan zahtjev da se nacrt zakona povuče i doradi uz uključivanje sindikata.
Unatoč čestim tvrdnjama da je Županija Zapadnohercegovačka među najrazvijenijima, sudionici rasprave istaknuli su kako „novca ima“, ali da se on ne usmjerava na poboljšanje plaća i uvjeta rada u javnom sektoru.
Zaključci s rasprave bit će upućeni nadležnim institucijama, a daljnji razvoj situacije ovisit će o spremnosti vlasti na dijalog sa sindikatima.
