Doktorski rad izrađen je pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Alena Žunića te obranjen pred Povjerenstvom u sastavu prof. dr. sc. Zlatko Karač, izv. prof. dr. sc. Ana Mrđa i izv. prof. dr. sc. Jasenka Kranjčević.
U svojoj ocjeni, Povjerenstvo je uz ostalo istaknulo:
“Uzimajući u obzir aplikativne rezultate i univerzalnu vrijednost zaključaka provedenih istraživanja, ova disertacija ima višestruke mogućnosti primjene te predstavlja relevantan znanstveni i stručni prinos za profesionalnu izobrazbu svih dionika u području hotelsko-turističkog planiranja, kao i za sustavno podizanje svijesti o vrijednosti i značaju hotelske arhitekture modernizma na dubrovačkom području, s ciljem njezina očuvanja i unaprjeđenja, ali i odgovornog i održivog upravljanja naslijeđenim prostornim i kulturnim resursima. Disertacija je primjenjiva u procesima obrade i valorizacije baštine za potrebe konzervatorske i planerske zaštite hotela, kod izrade programa i projekata obnove te konzervatorskih elaborata, zatim kod pripreme budućih sinteznih publikacija o hrvatskome arhitektonskom modernizmu koje će od sada moći uključiti i vrsne doprinose s dubrovačkog područja, a također će biti nezamjenjivi izvor podataka za znanstveno utemeljene sinteze hotelske arhitekture u Hrvatskoj. Konačno, uspostavljeni metodološki model može biti primjenjiv i za druga istraživanja i problemski srodne lokalitete gdje je u fokusu obnova, očuvanje i unaprjeđenje hotelske arhitekture na Jadranu. Rad se odlikuje visokom razinom analitičke gustoće, osobito u razradi kriterija i modela, što proizlazi iz metodološke odluke autora da složene prostorne, institucionalne i društvene procese konceptualno artikulira kroz precizno razrađen analitički aparat. Teorija i analitički alati nisu korišteni kao ilustrativna ili retorička nadgradnja, već kao precizno odabrana sredstva za postizanje jasno definiranih istraživačkih ciljeva.”
Božo Benić funkciju pročelnika Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika obnaša od 2021. godine otkad aktivno i sustavno koordinira izradu izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika i izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika. U tu svrhu naručena je i izrada Sociološke studije koja je postala njihov sastavni dio pri čemu je angažiran Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Od posebnog značaja u predmetnom postupku bila je participacija građana. Naime, Grad Dubrovnik prvi je grad u Hrvatskoj koji je u postupak planiranja prostora izravno uključio građane i njihove predstavnike u gradskim kotarima i mjesnim odborima, što predstavlja nadstandard u Republici Hrvatskoj u pristupu i načinu izrade prostorno-planske dokumentacije.
