Projekt autoceste do Dubrovnika ponovno je vraćen na početak. Hrvatske autoceste poništile su postupak javne nabave za odabir izvođača radova za dvije poddionice buduće autoceste: Rudine-Slano i Slano-PUO Mravinjac, nakon što su pristigle ponude višestruko premašile procijenjene vrijednosti projekta.
Iako samo poništenje natječaja nije potpuno neočekivano s obzirom na iznose pristiglih ponuda, ostaje nejasno zbog čega se na ovu odluku čekalo gotovo deset mjeseci. Naime, ponude izvođača otvorene su još 17. srpnja 2025. godine, a odluka o poništenju postupka donesena je tek sada, u svibnju 2026. godine.
PLENKOVIĆ U UTORAK: AUTOCESTA JE PRIORITET, HAC U PETAK: PONIŠTENO!
Dok su građani juga Hrvatske po tko zna koji put slušali govore o „strateškom projektu”, važnosti prometnog povezivanja Dubrovnika i skorom početku radova, Hrvatske autoceste su se pripremale poništiti natječaj. Naime, upravo je predsjednik Vlade Andrej Plenković tijekom obilježavanja Dana Dubrovačko-neretvanske županije u Dubrovniku, istaknuo kako je prometna povezanost ključ razvoja krajnjeg juga Hrvatske. Nakon tri dana stigla je vijest o poništenju natječaja. Takav slijed događaja dodatno je pojačao skepsu dijela građana koji strahuju da je i ova priča o autocesti ponovno poslužila kao predizborno obećanje koje se nakon izbora vraća na početak. Posebno jer Hrvatske autoceste zasad ne žele jasno odgovoriti hoće li povećati procijenjenu vrijednost projekta i osigurati dodatna sredstva koja su očito potrebna za realizaciju.
Prema podacima koje su Hrvatske autoceste dostavile Dubrovačkom dnevniku, procijenjena vrijednost poddionice Rudine-Slano iznosila je 201 milijun eura bez PDV-a, dok je za poddionicu Slano-PUO Mravinjac bila procijenjena na 179 milijuna eura. No, iz dokumentacije o otvaranju ponuda jasno je kako su sve pristigle ponude bile znatno skuplje od planiranih iznosa.
Za poddionicu Rudine-Slano pristiglo je sedam ponuda. Najnižu je dostavila indijska tvrtka Afcons Infrastructure Limited u iznosu od oko 240,6 milijuna eura bez PDV-a, odnosno gotovo 40 milijuna eura više od procjene Hrvatskih autocesta. Najskuplja ponuda pristigla je od turske kompanije DOGUŞ İnşaat i iznosila je više od 370 milijuna eura, čak oko 170 milijuna eura više od procijenjene vrijednosti.
Za drugu poddionicu, Slano-PUO Mravinjac, pristiglo je pet ponuda. Najniža je ponovno bila ponuda Afcons Infrastructure Limiteda u iznosu od oko 214,4 milijuna eura bez PDV-a, odnosno više od 35 milijuna eura iznad procjene. Najviša ponuda dosegnula je gotovo 329 milijuna eura.
Među ponuditeljima našla su se neka od renomiranih imena koja su se pokazala iznimno uspješnima u lokalnim projektima, poput Texo Moliora koji se udružio u zajednicu ponuditelja s China Civil Engineering Construction Corporation, tu je i STRABAG, zatim Kinezi koji su gradili Pelješki most – China Road and Bridge Corporation te Cengiz İnşaat.
Upravo golema razlika između procijenjenih i ponuđenih iznosa, kada su sve pristigle ponude desecima milijuna eura više od procjene, otvara pitanje jesu li Hrvatske autoceste ozbiljno podcijenile stvarne troškove gradnje, je li inflacija ‘pojela’ projekt ili državi jednostavno autocesta do Dubrovnika nije prioritet. Niti nakon poništenja natječaja Hrvatske autoceste ne žele govoriti o mogućoj korekciji procijenjene vrijednosti, niti o tome hoće li biti osigurana dodatna sredstva. Na upit Dubrovačkog dnevnika planira li se povećanje procijenjenih vrijednosti i kada bi mogao biti raspisan novi natječaj, iz HAC-a su tek kratko odgovorili kako „uskoro ide novi natječaj”.
Riječ je pritom o jednoj od infrastrukturno najzahtjevnijih dionica buduće autoceste. Trasa od Rudina do Osojnika duga je oko 28 kilometara, a čak 19 kilometara odnosi se na tunele i vijadukte. Samo na prve dvije poddionice planirana je izgradnja nekoliko velikih tunela, među kojima se ističu tunel Crvena greda duljine gotovo 2,5 kilometra te tunel Debela ljut duljine 1763 metra.
PEZO: OČEKUJEMO BRZU REAKCIJU!
Župan Dubrovačko-neretvanske županije Blaž Pezo kaže kako je poništenje natječaja loša vijest i smatra da sada više nema prostora za nova odgađanja.
„Prije svega, žalim zbog činjenice da je natječaj poništen, osobito kada znamo koliko dugo građani Dubrovačko-neretvanske županije očekuju realizaciju ovog projekta. Ono što sada očekujem od Hrvatskih autocesta jest brzu i učinkovitu reakciju te provedbu najavljenih koraka u što kraćem roku”, poručio je Pezo.
Dodao je kako, prema informacijama koje ima, novi natječaj treba biti raspisan unutar mjesec dana i poručio kako vjeruje da će se taj rok ispoštovati kako se ne bi ponovno gubilo dragocjeno vrijeme.
„Ne bih ulazio u procjene o samom trajanju evaluacije pristiglih ponuda, ali evidentno je da su ponuđeni iznosi značajno odstupali od ranije procijenjene vrijednosti projekta. Ipak, najvažnije je da se postupak sada nastavi bez dodatnih odgoda jer je svima jasno koliko je ova prometna poveznica važna za krajnji jug Hrvatske i za ukupni razvoj naše županije”, istaknuo je župan.
Naglasio je i kako očekuje da država ostane čvrsto iza projekta.
„Važno je naglasiti kako su sredstva za projekt osigurana te da postoje čvrsta jamstva države za njegovu realizaciju. O tome je prilikom posljednjeg posjeta Dubrovniku govorio i predsjednik Vlade, istaknuvši ovaj projekt kao jedan od prioriteta. Upravo zato očekujem da će Hrvatske autoceste u najkraćem mogućem roku nastaviti postupak i omogućiti da projekt ide dalje planiranom dinamikom“, izjavio je Pezo za Dubrovački dnevnik.
DOBROSLAVIĆ: PUNO JE VREMENA IZGUBLJENO
Sličnog je stava i bivši župan i današnji predsjednik Skupštine DNŽ, Nikola Dobroslavić koji upozorava kako svako novo odgađanje dodatno produbljuje prometnu izoliranost juga Hrvatske.
„Izrazito je loša vijest kako je poništen natječaj za radove na autocesti do Dubrovnika. Vjerojatno se moralo tako, ali je puno vremena izgubljeno. Hrvatski jug ostaje još uvijek na Jadranskoj magistrali iz 1965. godine. Hrvatske autoceste mogu bolje, očekujemo ubrzani postupak i što skoriji početak gradnje”, poručio je Dobroslavić.
Koliko je postojeća prometna povezanost juga osjetljiva pokazuje i aktualna sanacija odrona na području Srđa iznad Dubrovnika. Ondje se ovih dana izvode radovi na postavljanju zaštitnih barijera kako bi se spriječilo obrušavanje stijena na magistralu, a zbog nepristupačnog terena u radovima je sudjelovao i helikopter. Nije područje ispod Srđa jedino opasno, događali su se ove godine veliki odroni i u Zatonu, a manji i na nekim drugim mjestima, pa magistrala ipak ne ulijeva sigurnost. Tako se autocesta prema Dubrovniku godinama predstavlja kao projekt od strateškog značaja za sigurnost prometa, ali i gospodarstvo, turizam i kvalitetnije povezivanje krajnjeg juga Hrvatske s ostatkom države. Nakon još jednog poništenog natječaja ostaje otvoreno pitanje postoji li, osim političkih izjava, stvarna spremnost države da za taj projekt izdvoji novac koji očito premašuje ranije planirane iznose.
