Na prestižnu terensku nastavu uputilo se sedamdeset učenika svih četiriju razreda u pratnji deset profesora, među kojima je bio i ravnatelj škole don Tomislav Sikavica. Na put su krenuli iz Dubrovnika u subotu 7. studenog, a puni dojmova vratili su se u srijedu 11. studenog.
Budući da se CERN nalazi na granici Francuske i Švicarske, sudionici terenske nastave tih dana su živjeli u dvije države; spavali su u francuskom mjestu Annemasseu, a tijekom dana su boravili u CERN-u i obilazili znamenitosti Ženeve uz pratnju vodičice Petre.
Izlet u pitoreskni Annecy
U nedjelju 8. studenog su bili na izletu u prekrasnom povijesnom gradiću Annecyju, kojeg nazivaju alpskom Venecijom zbog rijeke Thiou koja u rukavcima protječe kroz njega i tako odvodi vodu iz alpskog jezera. S brojnim turistima uživali su u slikovitim predjelima i prirodi u bojama jeseni. U toj šetnji susreli su hrvatskog znanstvenika Damira Buškulića iz Zadra, koji već desetljećima tu živi i koji je bio dio tima fizičara koji je 2017. godine dobio Nobelovu nagradu. Profesor Buškulić se pridružio Dubrovčanima i cijelo poslijepodne proveo s njima.
U Annecyju je u vrijeme kalvinističkih previranja bilo sjedište Ženevske biskupije i u njemu je kao biskup u 17. stoljeću služio sv. Franjo Saleški. Svojim blagim pristupom uspijevao je privući veliki broj vjernika te se danas tu nalazi i crkva njemu posvećena. Dubrovački srednjoškolci posjetili su i crkvu Gospe od Radosti u kojoj je Franjina majka uz izloženo Torinsko platno izmolila rođenje sina.
Ženeva – sjedište međunarodnih organizacija
U obilasku Ženeve, jednog od najvažnijih svjetskih središta međunarodnih organizacija, diplomacije, financija i znanosti, sudionici terenske nastave posjetili su katoličku i kalvinističku crkvu, upoznajući tako različitosti u izgledu, ali i različitosti u nauku. Katolička Bazilika Naše Gospe sagrađena je tek u 19. stoljeću jer dugih tri stotine godina prije toga nije bilo dopušteno u gradu podizati katoličke crkve. Obišli su i druge znamenitosti grada kojeg se često naziva protestantskim Rimom te boravili na svjetski poznatom Ženevskom jezeru. Saznali su i da se najveća skupina stanovništva današnje Ženeve izjašnjava religiozno neopredijeljenom.
Što je CERN i kako je došlo do posjeta dubrovačkih klasičara CERN-u?
Posjet dubrovačkih klasičara CERN-u ne bi se ostvario bez njihove profesorice fizike Marlene Ćukteraš koja već skoro trinaest godina dovodi CERN u Dubrovnik organizirajući Međunarodni masterclass za srednjoškolce tijekom kojeg učenici na jedan dan postaju istraživači čestične fizike i analiziraju stvarne podatke iz akceleratora. U tome im podršku pružaju hrvatski fizičari koji rade na CERN-ovim eksperimentima: Vuko Brigljević, Saša Ceci, Mirko Planinić, Nikola Godinović i Toni Šćulac. Iz te suradnje rodile su se nove prilike, pa je profesorica Ćukteraš prije par godina pozvana na Hrvatski nacionalni program za nastavnike u CERN-u i postala jedna od profesorica iz cijelog svijeta odabranih za Međunarodni program za srednjoškolske nastavnike (HST). Ove godine je sudjelovala u organizaciji i provedbi CERN-Solvay studentskog kampa i u znak zahvalnosti za dobro odrađen kamp pozvana je dovesti svoje učenike i studente u CERN.
„U CERN-u nisu mogli vjerovati kada sam im javila da dolazimo, nas stotinjak, i to za dva-tri mjeseca. Nakon par Zoom sastanaka dogovorili smo sve detalje, popunili potrebnu dokumentaciju te smo uz veliku podršku ravnatelja, tajnice i kolega uspjeli – naši učenici i nekoliko studenata ovaj tjedan su to doista doživjeli. Vidjeli su mjesta na kojima se otkrivaju tajne svemira i uvjerili se da znanost nije nešto daleko i nedostižno“, istaknula je profesorica fizike koja se jako veselila tom zajedničkom putovanju. Nažalost, zbog slomljene noge nije mogla putovati s njima. „Koliko god mi je bilo žao, njihova sreća i fotografije koje su mi slali iz Ženeve preplavili su me radošću“, kazala je. „Nema veće nagrade za nastavnika od sjaja u očima učenika koji su upravo shvatili koliko je svijet znanosti velik i koliko je mjesta u njemu i za njih.“
Prvoga dana boravka u CERN-u dubrovački klasičari su se upoznali s poviješću organizacije čiji počeci sežu u 1953. godinu i čije je osnivanje imalo za cilj zaustavljanje „odljeva mozgova“ iz Europe prema SAD-u. Danas je to međunarodna organizacija s 25 punopravnih država članica i 11 pridruženih država među kojima je i Hrvatska. Upravo zbog izdvajanja sredstava iz državnog proračuna za CERN, stanovnici Hrvatske mogu ovaj najveći svjetski istraživački centar besplatno posjetiti.
Za jednostavno razumijevanje onoga što se istražuje u CERN-u, uz poznavanje fizike, ključna su dva pojma: akcelerator u kojem se sudaraju čestice i detektori koji onda analiziraju čestice koje nastaju nakon sudara. Sadašnji Veliki hadronski sudarač dug je 27 kilometara i nalazi se oko 100 metara pod zemljom. U njemu se u kontroliranim uvjetima uz brzinu nešto manju od brzine svjetlosti događaju sudari čestica. Zahvaljujući tim istraživanjima otkriven je i poznati Higgsov bozon.
Što su klasičari radili u CERN-u?
U vrijeme posjeta dubrovačkih klasičara nisu se događali sudari čestica jer je CERN trenutačno u Dugoj stanci 3, odnosno u razdoblju rastavljanja dijelova tunela i unaprjeđivanja instrumenata. Diljem svijeta znanstvenici uključeni u priču o CERN-u i dalje rade na različitim dijelovima projekata analizirajući do sada prikupljene podatke. Pokretanje glavnog poboljšanog akceleratora očekuje se 2030. godine.
U suvremenom edukacijskom centru CERN Science Gateway otvorenom 2023. godine, čiji je arhitekt Renzo Piano, učenici su uz pomoć znanstvenika koji su vodili njihove skupine vidjeli dijelove prvih akceleratora i detektora te su im na jednostavne načine objašnjena istraživanja čestične fizike. Na pitanje što to ljudima uopće treba, voditelji su pojasnili da rezultati istraživanja pomažu drugim znanstvenicima, primjerice u medicini, da poboljšaju načine liječenja ili brzog otkrivanja bolesti.
Drugi dan boravka u CERN-u dubrovačkim klasičarima pružio je priliku da vide neke eksperimente u izvrsnoj prezentaciji mlade znanstvenice kao i da sami u interaktivnim igrama na više izložbi dožive i bolje razumiju istraživanja. Također su ušli u prepoznatljivi simbol CERN-a Kuglu znanosti i inovacija (Globe of Science and Innovation) svečano otvorenu 2004. godine u kojoj se nalazi jedna od izložbi za posjetitelje.
Terenske nastave Biskupijske klasične gimnazije
Svake godine dubrovačka klasična gimnazija organizira terensku nastavu za svoje učenike, tijekom koje posjećuju razna mjesta u Hrvatskoj i Europi. Prijedlog nastavnice fizike Marlene Ćukteraš da učenici putuju u CERN škola je povezala s nastavom drugih predmeta pa su u nju bili uključeni tjelesna i zdravstvena kultura, vjeronauk, geografija, matematika, biologija, hrvatski i strani jezici. Gotovo cijeli kolektiv bio je uključen u ovu terensku nastavu jer „vjerujemo u tim i timski rad“, kazao je ravnatelj Sikavica.
Dodatni motiv za ovo putovanje bio je i to što škola nosi ime pionira matematike i fizike, isusovačkog svećenika Ruđera Boškovića, jednog od najvećih fizičara svoga vremena i vizionara. „Sveukupan dojam putovanja i nastave možemo sažeti u izvrstan spoj ugodnoga s korisnim“, zaključio je.
Profesorici hrvatskog jezika i književnosti Mirjani Žeravica ovo je posljednje terensko putovanje s učenicima jer nakon desetljeća predanog rada odlazi u mirovinu. Osvrćući se na iskustva s prijašnjih putovanja, istaknula je kako škola njeguje tradiciju izvanučioničke nastave koja uvijek podrazumijeva bolje povezivanje i zbližavanje učenika.
„Sva četiri razreda na tim se putovanjima dobro druže jer imamo malo učenika. Ta putovanja donose nova znanja i nova prijateljstva. Mislim da je to najvažnije. To se pokazalo dobrom formulom“, ustvrdila je, potkrijepivši svoju tvrdnju primjerima prijašnjih putovanja na koja je išao njezin razred. U prvom razredu putovali su u Makedoniju, gdje su posjetili prekrasni Ohrid, u drugom razredu u Sloveniju i Italiju, a u trećem u Slavoniju, Baranju i Mađarsku.
U CERN-u su učenici na vrlo zanimljiv način mogli naučiti mnogo novih stvari, a fizika im je približena na popularnoznanstveni način, procijenila je razrednica i dodala da joj se čini kako su učenici vrlo zadovoljni ovim putovanjem u Švicarsku.
Dojmovi učenika
Neki od učenika i učenica podijelili su svoje dojmove.
Učenica četvrtog razreda Iva i sama bi voljela jednog dana raditi u CERN-u: „Jako mi se svidio posjet Švicarskoj, osobito CERN-u. Osim samog koncepta i uređenosti kompleksa, svidjeli su mi se razgledavanje i predavanja, posebice zato što bih i sama htjela raditi ondje u određenom razdoblju svojega života, što sam upravo potvrdila ovim posjetom. Htjela bih se baviti medicinom i nadam se da ću svoje zvanje i sposobnosti moći primijeniti i u radu u CERN-u. Bilo mi je zaista zanimljivo posjetiti jedan od najvećih istraživačkih instituta, pogotovo zato što mi je upravo ovo područje fizike elementarnih čestica i nuklearnih istraživanja najzanimljivije. Jako sam zahvalna profesorici i školi na ovoj izvanrednoj prilici.“
Nikoleta školski izlet u CERN ocjenjuje zanimljivim i poučnim iskustvom. „Prvoga dana zaposlenica CERN-a provela nas je institutom, gdje smo mogli vidjeti razne instalacije, radna mjesta pa čak i vrtić. Gledajući videosadržaje na engleskom jeziku, od kojih je jedan bio u 3D formatu, saznali smo osnove o povijesti i radu instituta, a predavačica je bila vrlo otvorena za sva naša pitanja o česticama. Drugoga dana imali smo predavanje o tome kako radi LHC (najveći svjetski akcelerator čestica) i obišli izložbe o povijesti CERN-a, česticama, najvećim eksperimentima i slično. Vidjeli smo zanimljive stvari, a najviše su se istaknuli interaktivni izlošci i zabavne igre. Iako bi bilo sjajno uživo vidjeti same eksperimente, poput onih povezanih s LHC-om, to nije moguće jer zbog sigurnosti ondje vrlo rijetko ulaze čak i dugogodišnji zaposlenici. Sve u svemu, bio je to koristan posjet koji je odlično povezao školsko gradivo sa stvarnim istraživanjima.“
Za učenike prvih razreda ovo je bilo prvo putovanje s novom školom, što je učenica Roza istaknula kao lijep način učenja. „Meni se osobno CERN jako svidio, iako u prvom razredu nemamo puno znanja povezanog s tim istraživanjima pa su nam neke stvari bile dosta apstraktne. Ipak, bilo je zanimljivo vidjeti cijeli taj kompleks i žar s kojim osobe uključene u ta istraživanja prenose svoje znanje. Smatram da je ovaj posjet mogao biti jako koristan onima koje ta znanstvena područja privlače“, kazala je Roza.
To je potvrdila učenica drugog razreda Gabrijela, koja je već sudjelovala na natjecanjima iz fizike i postizala odlične rezultate te je jako željela posjetiti CERN. „Oduvijek sam bila zainteresirana za fiziku, još otkad sam bila mala. Meni je CERN bio fenomenalan i nadam se da ću u budućnosti moći raditi ondje. Jako me zanima područje fizike čestica koje ondje istražuju i bilo mi je jako zanimljivo slušati o svemu tome. Posebno mi se svidjelo predavanje s pokusima, kao i prilika da vidim prvi detektor i način na koji funkcionira.“
Učenik trećeg razreda Samuel istaknuo je kako je jako uživao u posjetu jer ga je i prije svega to odavno privlačilo. „Dosta toga sam već otprije znao. Cijeli taj kompleks i golema institucija, kao i objašnjenja svega toga, jako su mi se svidjeli.“ S njim se složila i Paulina, koja je izdvojila način objašnjavanja, kojim se na jednostavan način približavala stvarnost koja nije ni približno tako jednostavna. „Fascinirala me i činjenica koliko ljudi radi na tome i koliko ih je od početka bilo uključeno, od fizičara do inženjera.“ Zaključili su da im je putovanje bilo odlično.
Svaki od učenika Biskupijske klasične gimnazije ima svoje doživljaje i razmišljanja. Nekima je posjet najvećem svjetskom istraživačkom centru bio prilika za otkrivanje ili potvrđivanje onoga čime bi se u životu željeli baviti, dok je druge učvrstio u spoznaji da to nije njihov svijet te da im humanističke ili društvene znanosti više odgovaraju.
I jednima i drugima posjet CERN-u bio je izvanredna i rijetka prilika za upoznavanje s vrhuncima svjetske znanosti još u mladenačkoj dobi.
Angelina Tadić
