Danas su javnosti prvi put predstavljeni nalazi bizantskog brodoloma kod Mljeta, rezultat dugogodišnjih sustavnih istraživanja koje provodi Hrvatski restauratorski zavod, Odjel za podvodnu arheologiju.
Istraživanja vode podvodni arheolozi Igor Miholjek, voditelj arheološkog istraživanja, i Pavle Dugonjić, voditelj Odjela za podvodnu arheologiju.
Dugonjić je istaknuo kako su tijekom posljednjih 20 godina u akvatoriju Mljeta otkrili čak 20 podvodnih nalazišta, a upravo je brodolom kod Polača jedno od najznačajnijih.
“Nalazište smo otkrili 2014. godine, a već godinu dana kasnije, potaknuti onime što smo uočili na morskom dnu, odlučili smo započeti detaljna istraživanja. Kroz niz istraživačkih kampanja, uz potporu ministarstava, brojnih suradnika i kolega, među kojima su i stručnjaci sa Stanforda, uspjeli smo doći do iznimnih rezultata. Raspon pronađenih predmeta je impresivan – od zlata, keramike i koštanih predmeta do brojnih drugih artefakata. Riječ je o složenoj priči za koju se nadam da ćemo je uskoro zaokružiti izložbom i monografijom”, rekao je Dugonjić.
Voditelj arheološkog istraživanja Igor Miholjek naglasio je kako je položaj Mljeta, na razmeđu istoka i zapada, stoljećima bio važna pomorska ruta, što potvrđuje i velik broj pronađenih brodoloma.
Bizantski trgovački brod iz 8. stoljeća prevozio je iznimno raznolik teret – amfore, zlatne predmete, zlatarske vage, velike trgovačke vage, ali i bogat izbor brodskog posuđa koje upućuje na to da je posadu činilo više naroda iz različitih dijelova Mediterana. Pronađeni su i žetoni od bjelokosti, kockice za igru, utezi za ribarske mreže te brojni drugi predmeti iz svakodnevnog života.
“Posebno sam oduševljen zlatnim predmetima. Dugo sam u ovoj struci i prvi put imamo priliku istraživati ovako jedinstvene nalaze. Ništa slično dosad nije pronađeno u podmorju cijelog Mediterana. Otkrili smo zlatnike iz 7. stoljeća, ali i elemente zlatarskih pojasnih garnitura. U Bizantu je zlato pripadalo caru pa se nameće pitanje tko je takve predmete smio nositi. Vjerujemo da je riječ o zlataru koji je radio za carski dvor ili u njegovoj neposrednoj blizini. Većina predmeta potječe iz kovnice u Konstantinopolu, a kvaliteta izrade i njihova količina upućuju na to da su bili namijenjeni osobi vrlo visokog položaja. Pronađen je i pečatnjak s likom cara. Ne vjerujemo da je car bio na brodu, ali gotovo je sigurno da je njime putovala osoba od iznimne važnosti. Možemo samo nagađati kome je teret bio namijenjen. Ako je brod plovio prema sjeveru, moguće je da je odredište bila Ravena”, rekao je Miholjek.
Justin Leidwanger, profesor klasične arheologije na Stanfordu u SAD-u, također je rekao par riječi.
“Drago mi je da sam imao priliku surađivati s ovim timom. Moj fokus je bio na svakodnevne objekte – amfore, keramiku… Teško je opisati koliko je važan ovaj brodolom. Imamo ih na tisuće, a samo par koji dolaze iz ovog perioda vremena i jedan koji se na ovakav način istražuje, uz tim znanstvenika. Nevjerojatna je ovo prilika. Zašto je ovo važno za mene i za razumijevanje ovog perioda? Imamo jako puno brodoloma iz rimskog doba, razumijemo jako dobro kako je to tada funkcioniralo, kako su se stvari kretale i ljudi spajali. Ali kad se Rimsko Carstvo raspalo i prešli smo u period u kojem se stvorilo jako puno kultura i carstava na Mediteranu, moramo shvatiti kako su se ljudi još uvijek povezivali, što ih je poticalo na razmjenu, kako izgleda multikulturalna posada i slično. Ovo je nit koja povezuje antički svijet, preko srednjeg vijeka, do modernog razdoblja. Jako tanka nit se nalazi na baš ovakvom brodolomu”, kazao je Leidwanger. Istaknuo je važnost velikog broja nalaza.
Mario Orlandini, vlasnik centra Aquatica, istaknuo je ponos što je dio ekipe.
“Rezultati su izvanredni, ali smatram da ovo nije kraj i da će ih biti još. Čeka nas sigurno još olupina s iznimnim materijalom. Mljet, s njegovim geografskim položajem nam daje za pravo sumnjati da ima tu još neotkrivenih olupina. Mislim da materijal ovdje govori sve. Napomenuo bih koliko je važna suradnja lokalne zajednice, lokalnog stanovništva, sa strukom, da bi se došlo do ovakvih rezultata”, rekao je Orlandini.
“Kad je prvi zlatni komad izašao, štipali smo se! Kao djeca smo gledali filmove o zlatu pronađenom u olupinama i onda ti se to ispod kuće dogodi”, rekao je Orlandini.
