Inflacija u Hrvatskoj ubrzala je na 4.7 %, a energija je za godinu dana poskupjela čak 20.5 %. Najgore možda tek dolazi, a vremena za pripremu sve je manje. I dok cijene rastu, a zalihe dizela dosežu kritično niske razine, zlato opet potvrđuje ono što iskusni ulagači znaju desetljećima: kad novac gubi vrijednost, zlato je čuva.
U posljednjih pet godina, hrvatski štediše izgubili su preko deset milijardi eura u kupovnoj moći novca kojeg su držali na bankovnoj štednji. Istovremeno, ulagači u investicijsko zlato, ne samo da su se zaštitili od negativnog učinka inflacije, već su i dodatno zaradili.
Čekaju nas nestašice dizela? ‘Cijene svega mogle bi letjeti u nebo’
Rat s Iranom i blokada Hormuškog tjesnaca mjesecima potresaju svjetsko tržište energije. Do sada se improviziralo. Nafta se preusmjeravala, prekrcavala i nadoknađivala iz rezervi. Sada se svi zaštitni ventili zatvaraju jedan po jedan. Huti su preuzeli kontrolu nad tjesnacem Bab el-Mandeb, a tankeri putuju tjednima dulje i iziskuju višestruko veće troškove.
Najslabija karika je dizel. Dizel pokreće kamione, traktore i teretne brodove, a potražnja za njim ne pada ni kad cijena naraste. Zalihe u SAD-u, najvećem svjetskom izvozniku, ulaze u listopad na najnižoj razini ikad zabilježenoj za taj mjesec. Dovoljne su za otprilike četiri tjedna prosječne potrošnje. Rafinerije rade na oko 98 % kapaciteta, u periodu kada bi u normalnim okolnostima imale stanku radi popravka infrastrukture.
Dovoljan je ispad jedne veće rafinerije i nestašice na crpkama više neće izgledati kao nemoguć scenarij. Kina je obustavila izvoz goriva, a Rusija je produljila zabrane izvoza. U SAD-u se navodno razmatra zabrana izvoza dizela, a Europa bi se u takvom scenariju mogla naći na cjedilu. Zašto je to važno za vas? Gotovo sve što završi na polici stiglo je kamionom. Skuplji dizel znači skuplju hranu, skuplju gradnju i skuplje usluge. Skuplji računi neće ostati samo na crpkama goriva, već će stići do svakog proizvoda na polici, a slijedom toga i do vašeg novčanika.
Dok je novac na štednji propadao, cijena zlata porasla je preko 140 % u posljednjih pet godina
Pogledajte što inflacija od 4.7 % radi s vašim novcem. Vaših 10 000 eura na računu sada kupuje otprilike ono što bi prije godinu dana kupilo 9 550 eura. Na izvodu ne vidite ništa, ali u košarici u prodavaonici vidite sve. Ako se energetska kriza produbi, ova pojava postat će još brža i izraženija. Zamislite što se događa s vašom kupovnom moći kada cijene počnu skakati više desetaka posto.
Izlaz iz tog začaranog kruga nije nimalo jednostavan. Zbog inflacije središnje banke ne mogu sniziti kamate pa su prinosi na američke obveznice prošlog tjedna dosegnuli razine koje nisu viđene u preko dva desetljeća. To znači da je američki dug sve skuplji, a oni koji ga financiraju traže smatraju da je sve rizičniji. Posuđivanje novca istovremeno postaje skuplje za cijeli svijet, a što dulje traje energetski šok, to je veći rizik da se prelije u širu financijsku krizu.
U takvim trenucima mudri štediše ne čekaju. Cijena zlata u zadnjih pet godina, uslijed cijelog niza različitih kriza, porasla je gotovo 143 %, gledano u eurima. Središnje banke diljem svijeta već godinama usmjeravaju rezerve prema zlatu, dok se istovremeno odmiču od američkih obveznica, eura i dolara. Najveći igrači na svijetu, koji imaju najbolje informacije i najviše za izgubiti, svoju su stratešku odluku donijeli i ne mare za kratkoročne korekcije kakve smo imali prilike vidjeti ove godine. Nije stvar samo u njihovoj institucionalnoj moći i veličini, već u tome što su dobro pogledali iste brojke koje sada čitate i vi.
‘Oni koji su štedjeli u zlatu, sačuvali su vrijednost svojeg novca od inflacije i krize’
Zlato ne ovisi o tuđem obećanju. Nitko ga ne može “tiskati”, razvodniti ni obezvrijediti jednim potezom kao što je to slučaj s papirnatim novcem. I baš zato je u nesigurnim vremenima investicijsko zlato uvijek traženo.
Za obitelji koje planiraju unaprijed, od školarina do mirovine, to je presudna razlika. Ušteđevina koja zadržava vrijednost znači da se ne morate pitati što će vaš novac moći kupiti za pet ili deset godina. Sigurnost koju izgradite danas povoljnija je i mirnija od one koju tražite jednom kada kriza dođe po svoje.
„Zbog divljanja cijena Hrvati su u posljednjih pet godina izgubili preko deset milijardi eura u kupovnoj moći svojih ušteđevina, a kraj visokoj inflaciji se ne nazire. Da su oko 40 milijardi eura, koliko su prema HNB-u držali u bankovnoj štednji, hipotetski držali u zlatu, situacija bi bila dijametralno suprotna. Investicijsko zlato sačuvalo bi vrijednost, a povrh toga donijelo bi i realnu zaradu”, izjavio je Saša Ivanović, vlasnik i predsjednik Uprave Centra Zlata.
“Ljudi više ne žele pogađati što će donijeti sljedeći mjesec. Žele mirno spavati u narednim godinama. Fizičko zlato u obliku zlatnika i zlatnih poluga jedina je ušteđevina koju možete držati u ruci, a koja je kroz svaku krizu do sada zadržala svoju vrijednost te donijela svojim ulagačima dugoročnu sigurnost”, objašnjava Ivanović.
Ne čekajte da vam inflacija oduzme vrijednost novca koji ste godinama stvarali. Svaki mjesec odgađanja da nešto poduzmete, oduzima vam dio kupovne moći, ali i mogućnost da reagirate prije nego što nastupi kriza. Centar Zlata vam pomaže da odluku o dugoročnoj sigurnost vaše štednje donesete unaprijed, sigurno i bez pritiska. Javite nam se, razgovarajte s našim stručnjacima i saznajte kako vaš novac može sačuvati svoju vrijednost.
