Hrvatska ima jedan od najvećih udjela profesionalnih vatrogasaca u zaposlenosti u EU-u. U 2025. godini činili su 0,43 posto ukupne zaposlenosti, čime je Hrvatska bila druga među 22 države članice za koje su podaci dostupni, odmah iza Grčke (0,47 posto), piše Euronews.
Prosjek EU-a iznosio je 0,18 posto. Slijedi Portugal s 0,33 posto, a najniže udjele imaju Nizozemska (0,05), Austrija (0,07) i Švedska (0,10 posto).
U cijeloj EU radilo je oko 372.400 profesionalnih vatrogasaca. Najviše ih je imala Njemačka, 57.700, zatim Francuska s 47.700 i Italija s 43.500. Slijede Poljska s 40.000 i Španjolska s 38.500; četiri najveće ekonomije EU-a zajedno drže 187.400 vatrogasaca, odnosno 50,3 posto ukupnog broja. Ukupan broj u Uniji pritom je pao s 390.600 u 2024. na 372.400 u 2025., što je minus 18.200 ljudi u godini koja je bila najgora u povijesti EU-a po opožarenoj površini. Europska konfederacija sindikata i EPSU taj pad nazivaju “nepromišljenim rezovima” i navode da je Poljska izgubila 9.000, a Francuska 4.100 vatrogasaca.
Hrvatska se po ukupnom broju ne nalazi među vodećima, ali je njezin udio u ukupnoj zaposlenosti među najvišima.
Podaci Eurostata odnose se na profesionalne vatrogasce, uključujući šumske vatrogasce, ali ne i dobrovoljne vatrogasce. Također ne pokazuju koliko je profesionalnih vatrogasaca specijalizirano upravo za gašenje požara na otvorenom.
Podaci dolaze u trenutku kada se Europa suočava sa sve većim rizikom od požara. Prema Europskom informacijskom sustavu za šumske požare (EFFIS), do 13. kolovoza brojka je narasla na 568.415 hektara iz 1.647 požara. Za usporedbu, 2025. je bila najrazornija sezona ikad zabilježena u EU-u, s 1.079.538 opožarenih hektara u 25 od 27 članica.
EU je za 2026. osigurao flotu od 22 protupožarna aviona i pet helikoptera, a države članice u slučaju velikih požara mogu zatražiti dodatne vatrogasce i opremu kroz europski mehanizam civilne zaštite. Uz to je predpozicionirano rekordnih 777 vatrogasaca iz 14 europskih zemalja u Cipru, Grčkoj, Italiji, Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu. Hrvatska u europsku flotu doprinosi dva srednja amfibijska zrakoplova, a Komisija u 2026. otvara i novu regionalnu protupožarnu bazu na Cipru s kapacitetom za šest zrakoplova.
