Cijena mlaznog goriva u veljači je iznosila oko 96 dolara po barelu. Do 20. ožujka skočila je na 197 dolara – više nego dvostruko u samo mjesec dana. Čak ni za vrijeme izbijanja rata u Ukrajini 2022. mlazno gorivo nije dostiglo takav vrhunac.
Taj skok izravno se pretvara u goleme troškove: punjenje aviona Boeing 737-800 koje je 27. veljače stajalo oko 17.000 dolara, tjedan dana poslije koštalo je više od 27.000 dolara.
Prema Business Insideru, dvadeset najvećih aviokompanija izgubilo je oko 53 milijarde dolara tržišne vrijednosti od početka rata.
Prije nego što je sukob počeo, zrakoplovna industrija predviđala je rekordne profite od 41 milijarde dolara u ovoj godini. Izvršni direktor United Airlinesa Scott Kirby najavio je otkazivanje oko pet posto planiranih letova u prvoj fazi.
Analitičari Deutsche Banke idu još dalje: „Bez kratkoročnog olakšanja, aviokompanije diljem svijeta mogle bi biti prisiljene prizemljiti tisuće zrakoplova, dok bi financijski najslabiji prijevoznici mogli zaustaviti operacije.”
Nije samo pitanje cijene već i fizičke dostupnosti goriva. Patrick Pouyanne, izvršni direktor TotalEnergies, upozorio je da se nestašice već šire iz Azije prema Europi: „Kriza počinje stvarno pogađati kupce. Sve će ovisiti o tome koliko dugo će ovaj sukob trajati. Mogli bismo imati vrlo, vrlo dramatične posljedice.”
Za europske putnike koji planiraju ljetovanje, poruke su zabrinjavajuće. Kenton Jarvis, izvršni direktor EasyJeta, upozorio je: „Siguran sam da letimo još tjedan-dva. Vjerojatno i tri. Jesam li siguran i za četiri tjedna? Nitko mi ne može reći na što mogu računati, a ljeto je pred vratima.”
Analitička tvrtka OAG objavila je kako su globalne cijene karata u prva dva mjeseca 2026. već 24 posto više u usporedbi s istim razdobljem prethodnih godina. Na popularnim turističkim rutama putnici mogu očekivati povećanje cijena od 10 do 20 posto, a najizloženiji su oni koji kupuju karte neposredno prije leta.
Američki predsjednik Donald Trump poručio je zemljama koje mu se ne žele pridružiti u borbi protiv Irana da „ne mogu dobiti mlazno gorivo zbog Hormuškog tjesnaca” i da „idu nabaviti vlastitu naftu”.
Europski odgovori su neujednačeni. Mnoge države smanjuju davanja na gorivo ili određuju fiksne cijene u kojima preuzimaju dio troška.
EU trenutno razmatra opće mjere za energetsku krizu, ali one nisu dizajnirane posebno za aviokompanije, donosi tportal.hr.
Zrakoplovna industrija preživjela je naftne krize 1970-ih, kolaps nakon 11. rujna i pandemijsko zaustavljanje 2020. Svaki put se prilagodila.
Ova kriza razlikuje se po razmjeru i složenosti: rute su blokirane, gorivo je oskudno, a računi već stižu.
