1. Grad Dubrovnik je prvotno, u travnju 2012. godine, odbio zahtjev za izdavanjem lokacijske dozvole za gradnju stambeno-poslovne građevine u Bokeljskoj ulici.
2. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja u veljači 2013. godine, prema uloženoj žalbi investitorice, poništilo je odbijajuće rješenje Grada i vratilo predmet na ponovno postupanje.
3. Tijekom postupka izdavanja lokacijske dozvole pribavljeno je očitovanje Dubrovačko-neretvanske županije – Upravnog odjela za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku, Povjerenstva za granice pomorskog dobra.
4. U tom očitovanju nadležnog odjela Dubrovačko-neretvanske županije navodi se da se predmetna građevina nalazi izvan zakonski propisanog pojasa pomorskog dobra te stoga ne ulazi u pomorsko dobro.
5. Dio lokacijske dozvole čini i očitovanje Područnog ureda za katastar, kojim je utvrđeno da se granica pomorskog dobra ne dotiče čestice na kojoj se gradi.
6. U svibnju 2015. godine stranke u postupku izjavljuju žalbu na izdanu lokacijsku dozvolu, koju Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja odbija i potvrđuje lokacijsku dozvolu (pravomoćna u rujnu 2015. godine).
Zaključno, Grad Dubrovnik ističe da je granica pomorskog dobra u ovom predmetu utvrđena od strane nadležnih tijela – Dubrovačko-neretvanske županije, Upravnog odjela za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku, Povjerenstva za granice pomorskog dobra te Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar.
Grad Dubrovnik nije nadležan za utvrđivanje granice pomorskog dobra te ne može ulaziti u nadležnosti drugih tijela.
Ukoliko stanari okolnih objekata sumnjaju u nepravilnosti na gradilištu, za postupanja po takvim osnovama nadležno tijelo je Građevinska inspekcija Državnog inspektorata.
Nastavno na brojne upite i poruke građana, Grad Dubrovnik je o sumnjama u nepravilnosti na gradilištu u Bokeljskoj obavijestio Građevinsku inspekciju te poziva navedeno tijelo, ali i druga nadležna tijelu u ovom predmetu da se očituju, priopćili su iz gradske uprave.
Podsjetimo, Dubrovački dnevnik je jučer objavio kako mjerenja na terenu i satelitske snimke sugeriraju da se gradilište moguće nalazi na pomorskom dobru.
Naime, izlaskom na lokaciju i mjerenjem na terenu utvrdili smo kako je udaljenost od mora do ograđenog dijela predmetne parcele svega oko tri metra. Riječ je o prostoru koji je fizički neposredno uz obalu, što dodatno problematizira tvrdnje da se gradilište nalazi izvan pojasa pomorskog dobra.
Osim toga, čak i na satelitskim snimkama Google Mapsa postoji najšira točka između mora i ruba parcele od svega oko pet metara.
Iz dostavljene kronologije proizlazi kako su u postupku pribavljena sva potrebna očitovanja, uključujući i ono Povjerenstva za granice pomorskog dobra, prema kojem se predmetna čestica ne nalazi unutar tog pojasa. Upravo ta tvrdnja sada dolazi pod povećalo. Naime, fizičko stanje na terenu, kao i dostupni kartografski prikazi, ukazuju na iznimnu blizinu mora, i to znatno manju nego što bi javnost očekivala kada se govori o gradnji ‘izvan pomorskog dobra’.
