Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman istaknuo je kako važnost Inicijative danas veća nego ikada prije.
“Hrvatska kroz Inicijativu triju mora pridonosi sigurnosti, konkurentnosti i koheziji Europske unije. Energija je danas postala sigurnosno pitanje”. rekao je.
U Dubrovnik je došao i ministar energetike SAD-a Chris Wright s izaslanstvom, a teme koje su u fokusu su prometna, energetska i digitalna povezanost, jačanje energetske sigurnosti, razvoj strateške infrastrukture te povećanje otpornosti i konkurentnosti Europske unije.
Prvog dana summita potpisano je 10 sporazuma s SAD-om, a koji se odnose na suradnju vezanu uz korištenje nuklearne energije u civilne svrhe i južno plinsku interkonekciju, spajanjem BiH na hrvatski plinovod i dobavu plina putem LNG terminala na Krku, umjesto ovisnosti o dobavnim pravcima iz Rusije.
Ministar unutarnjih poslova RH Davor Božinović poručio je kako je Hrvatska suočena s prekograničnim ugrozama.
Božinović je govorio na panelu u sklopu Inicijative triju mora, i poručio kako Hrvatsku vidi u središtu Europe, kao zemlju koja povezuje i kako upravo Inicijativa triju mora u tom smislu daje okvir Hrvatskoj kako bi tu ulogu i ispunila.
” Vlada RH je uvelike posvećena diversifikaciji energije i energetskih koridora kako bi energija bila priuštiva, ne samo za naše stanovnike, već i za stanovnike susjednih država i ostatak Europe. Govorimo o novim rutama opskrbe. Suočeni smo s prekograničnim ugrozama. Riječ je o rizicima koji se i ne mogu drugačije adresirati, nego kroz suradnju. Što se tiče migracija, sve države koje su na vanjskim granicama EU-a, imaju jako važnu ulogu. RH u tom smislu doista ima važnu ulogu. Smješteni smo na koridoru Zapadnog Balkana. Tu su izazovi drugačji nego na sjeveru”, istaknuo je Božinović.
Na panelu je govorila i potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju, Dubravka Šuica.
“Europska komisija je strateški partner Inicijativi triju mora i tu postoje brojne prilike putem europskih fondova. Trenutačno postoji inicijativa o 600 milijuna eura. Radi se o jamstvu koje nam dolazi u okviru fondova za razvoj”, kazala je Šuica.
“Svaki euro koji nam dolazi iz javnog novca može se upeterostručiti. To je naš pogled i način na koji možemo pomoći našim i europskim tvrtkama. Kao EK želimo pozvati tvrtke da ulažu u zaljevske zemlje, sjevernu Afriku i Bliski istok. Tim državama potrebna je stručnost, znanje, a nama je potrebna čista energija. To je ono što želimo postići – proizvoditi energiju za puno manje novca, nego što se ona proizvodi u Europi. Obnovljiva energija može se proizvoditi za 40% manju cijenu, od onoga što se proizvodi u Europi”, dodala je Šuica.
