Umjetna inteligencija koristi se na razne načine pa tako i za traženje savjeta vezanih za zdravlje, no gdje su te prakse najpopularnije? Nova analiza, temeljena na pretragama za ChatGPT u kontekstu zdravlja, pokazuje da se AI za zdravlje traži nešto više u kontinentalnoj Hrvatskoj.
Googleovi podaci tako utvrđuju da se ChatGPT, kao jedan od najraširenijih takvih servisa, u kategoriji zdravlja najvećim relativnim interesom pretražuje u Gradu Zagrebu, a najmanjim u Istarskoj županiji. Također, ChatGPT se u tu svrhu pretražuje s većim zanimanjem na sjeveru i istoku zemlje nego na jugu.
Kontinentalna Hrvatska višim intenzitetom pretražuje ChatGPT za zdravlje od južne
Četiri županije s najvećim indeksom interesa u toj kategoriji su, nakon Grada Zagreba, Požeško-slavonska županija (99), Varaždinska (90), Osječko-baranjska (89) i Međimurska (88), dok su tri županije s najmanjim indeksom Dubrovačko-neretvanska i Ličko-senjska (55) te Istarska (52).
Kad se pogleda cijela ljestvica, vidljivo je da šest od sedam najviših vrijednosti dolazi iz Slavonije i sjeverozapada, uz sam Zagreb, a svih sedam jadranskih županija nalaze se na razini medijana ili ispod njega. Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska županija drže sredinu ljestvice i nalaze se bliže kontinentu u odnosu na ostatak obale.
Interes za pretraživanje postoji u svim županijama, iako se njegov relativni intenzitet razlikuje. Ipak, na razini cijele zemlje, to je zanimanje u zadnje vrijeme oslabilo; vrhunac mu je bio u listopadu 2025., a od srpnja ove godine zadržava se na nižoj razini. Hoće li se opet povisiti s hladnijim vremenom i sezonom gripe, preostaje vidjeti.
AI može ubrzati rad u medicini, ali još je uvijek samo alat
Spomenom AI-ja često se postavlja pitanje o njegovoj korisnosti za pacijente i liječnike. Jasno je kako AI alati nikako ne mogu zamijeniti stručno mišljenje, ali zato liječnicima, kao i u drugim industrijama, mogu pomoći u radu.
Hrvatska IT tvrtka ByteInk, koja je razvila i aplikaciju MediCare Companion za praćenje zdravlja u stvarnom vremenu, poručuje kako koristi postoje, s obzirom da AI liječnicima može osloboditi vrijeme, ali i da ta korist ima granice, posebno kada je riječ o pacijentima i korištenju svakodnevnih alata kao što je ChatGPT.
“Takvi servisi mogu ponuditi netočan ili izmišljen odgovor koji zvuči sasvim uvjerljivo pa nikako ne mogu zamijeniti ljudsku stručnu procjenu, a njihova točnost ovisi i o kvaliteti podataka na kojima su učeni”, navode.
Hrvatska ispod prosjeka EU i u traženju zdravstvenih informacija online i u korištenju AI-ja
Slika o korištenju i zanimanju za AI u zdravstvene svrhe uklapa se i u širi, europski kontekst. Zanimljivo, usprkos izraženom zanimanju, Hrvatska je ispod prosjeka EU po udjelu osoba koje online traže zdravstvene informacije, ali i po korištenju AI alata, prema Eurostatu.
Pad je pritom najizraženiji kod mladih. Udio onih između 16 i 24 godine koji na internetu traže zdravstvene informacije pao je s gotovo 70 na 42 posto između 2019. i 2025., a istovremeno rezultati nedavnog istraživanja Sveučilišta Algebra Bernays govore da 67 posto onih koji koriste AI alate na njima traže zdravstvene savjete.
Sve u svemu, ChatGPT očito je zanimljiv mnogima koji žele saznati više o svojemu zdravlju i to u raznim hrvatskim regijama, no AI se, kao i u drugim poljima, najbolje pokazuje kao alat koji ne može zamijeniti stručnu procjenu, ali može ubrzati sam rad.
