Hrvatski znanstvenici izradili su novu procjenu potresne opasnosti za Hrvatsku koja uključuje iskustva petrinjskog potresa i podatke o tlu ispod naših gradova, piše Index.
Opasnost je najveća duž jadranske obale, osobito na dubrovačkom području. Rezultati otkrivaju i nešto manje očito: za niske i krute zgrade, poput obiteljskih kuća, nova procjena na obali i u Petrinji daje veća potresna opterećenja od propisanih, a za visoke zgrade uglavnom manja.
Nova karta mogla bi poslužiti kao znanstvena podloga za novi hrvatski nacionalni dodatak Eurokodu 8, europskoj normi za potresno otpornu gradnju. Ona opisuje koliko bi se snažno moglo zatresti tlo, uz određenu vjerojatnost, ali ne najavljuje datum sljedećeg potresa niti sama otkriva koja će zgrada preživjeti, javlja Index.
Zašto Hrvatskoj treba nova karta?
Zagrebački potres magnitude 5.5 u ožujku 2020. i petrinjski magnitude 6.2 u prosincu iste godine pokazali su koliko razorna može biti kombinacija snažne trešnje i ranjivih zgrada. Dubrovnik je još 1667. gotovo uništio potres procijenjene magnitude oko 7, a Zagreb je 1880. pogodio potres magnitude oko 5.9.
“Razorni potresi ovdje nisu fusnota u povijesti. Upravo zato je probabilistička procjena potresne opasnosti pravi okvir za projektiranje i prostorno planiranje u Hrvatskoj”, kaže prof. dr. sc. Snježana Markušić s Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu, prva autorica rada.
Važeća hrvatska karta potresne opasnosti, sastavni dio nacionalnog dodatka Eurokodu 8 iz 2011., temelji se na ranijim istraživanjima. U međuvremenu znanstvenici su prikupili nove zapise potresa i podatke o lokalnim uvjetima tla, a 2024. objavljena je i druga generacija Eurokoda 8. Novu procjenu izradili su Snježana Markušić, Iva Žilić, Tomislav Fiket i Anja Majurec s Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu, Davor Stanko s Geotehničkog fakulteta u Varaždinu te Tvrtko Korbar iz Hrvatskog geološkog instituta. Rad je objavljen 17. rujna 2026. u časopisu Bulletin of Earthquake Engineering (BEE).
Potresi ne poznaju državne granice
Na potresnu opasnost u hrvatskim gradovima utječu i potresi izvan Hrvatske. Za Dubrovnik su, primjerice, važna potresna područja Crne Gore i Albanije. Zato je obrađeno područje znatno šire od Hrvatske. Iz kataloga potresa uklonjeni su prethodni i naknadni potresi, jer model opisuje dugoročnu učestalost glavnih potresa.
Gdje je opasnost najveća?
Potresna opasnost najveća je uz obalu, posebno na dubrovačko-neretvanskom području i u srednjoj Dalmaciji. Znanstvenici je izražavaju najvećim ubrzanjem tla tijekom trešnje, u jedinicama g. Jedan g jednak je ubrzanju sile teže (9.81 m/s²), pa vrijednost 0.40 g znači da najveće vodoravno ubrzanje tla tijekom trešnje doseže 40 posto tog iznosa. Što je ubrzanje veće, zgrade su u pravilu izložene većim opterećenjima, no njihov odgovor ovisi i o svojstvima konstrukcije.
Uz stvarne uvjete tla, nova procjena daje oko 0.40 g u Dubrovniku, 0.32 g u Splitu, 0.27 g u Rijeci, 0.24 g u Zagrebu, 0.22 g u Petrinji i 0.08 g u Osijeku. To znači da u svakom od tih gradova postoji oko 10 posto vjerojatnosti da će vršno ubrzanje tla u sljedećih 50 godina premašiti navedenu vrijednost. To nije najjača moguća trešnja, a nije ni magnituda potresa: magnituda opisuje energiju oslobođenu u žarištu potresa, a ubrzanje tla koliko se snažno tlo trese na određenom mjestu.
