Danas se održava Dubrovnik Bussines Forum na kojemu se razgovara o različitim temama od gospodarstva, do poduzetništva, sporta i turizma. Jedan od panela koji je održan u sklopu Foruma jest ‘Kuda ide hrvatski turizam – pogled u 21. stoljeće’.
Panelisti su na početku razgovarali o činjenici da su važna stavka hrvatskog turizma i dalje brojke, broje se dolasci i noćenja, a često se na osnovu tih brojki ‘ocjenjuje’ uspješnost sezone.
Savjetnik Ministarstva turizma i sporta Igor Radić poručio je kako se od brojki ne može pobjeći, s obzirom na to da one služe za analizu onoga što je napravljeno dobro, ali i onoga što se može poboljšati.
„Preduvjet za razmišljanja što dalje, jest činjenica da je hrvatski turizam izrazito sezonalan, preko 50 posto noćenja ostvari se u periodu srpnja i kolovoza. Želimo razvijati cjelogodišnji i regionalno uravnotežen turizam, da ne gledamo samo broj noćenja nego što nam je turistički resurs, kako i na koji način lokalno stanovništvo živi od turizma“, izjavio je Radić.
Poručio je kako su se do sada radila istraživanja o tome koliko su turisti zadovoljni destinacijom, dok u budućnosti treba istraživati drugi smjer: koliko je lokalno stanovništvo zadovoljno turizmom.
„Vlada je krenula u snažnu reformu turističkog sektora, na način da su jedinice lokalne uprave obavezne izrađivati planove upravljanja, a koji se temelje na analizi nosivih kapaciteta“, izjavio je i dodao kako se u budućnosti treba gledati socijalna i društvena dimenzija turizma, kao i ekološki uvjeti odnosno kako buduće investicije utječu na okoliš.
Zamjenik gradonačelnika grada Splita Ivo Bilić govorio je kako je važno definirati što znači održivost.
„To je suživot domaćeg turista i čovjeka. Dubrovnik je mrvicu ispred Splita po tradiciji i možda je neke stvari bolje uredio, ali definitivno imamo iste probleme. Nama brojke obitelji stalno padaju, gubimo godišnje 600-700 stanovnika, a ostale općine rastu jer mlade obitelji odlaze iz grada. U budućnosti moramo rješavati taj aspekt jer ćemo doći do toga da jezgre nemaju niti jednog stanovnika“, kazao je.
Izvršni direktor za multinacionalne klijente PBZ-a Marino Goleš govorio je o financijskom aspektu turizma.
„Kada govorimo o produžetku sezone, treba razjasniti je li to znači da koncept mora i sunca želimo rastegnuti na više kalendarskih mjeseci ili želimo ponuditi nešto drugo. Velike grupacije imaju modele kada je isplativo imati otvorene hotele; dakle tu su sportski, zdravstveni i gastro turizam prilika“, rekao je.
Direktor Rixos Premium Dubrovnik Hotela Ayhan Basci rekao je da je ključno pitanje kvalitete ili kvantitete.
„U Rixosu smo ponosni na kvalitetu, uspostavljamo veću privatnost, veći prostor za goste, važno nam je zadovoljstvo gostiju, a ne samo brojke. Vrijednost za novac u Hrvatskoj je na niskoj razini, zato se trebamo okrenuti boljim ponudama“, poručio je.
Direktor Hotela Ambasador Stipe Medić izjavio je kako se hrvatski turizam može mjeriti u više stavki: vrijednosti koju gost ostavlja u destinaciji, zadovoljstvom gostiju ili lokalnog stanovništva, ali i koliko se boravak produžio u odnosu na prethodna razdoblja.
Pokretač projekta Tri sestrice Vicenco Blagaić poručio je kako je kvaliteta ponude koja se nudi najvažnija za budućnost hrvatskog turizma.
„Svi znamo da bogati gosti iz nautičkog sektora ostavljaju puno više novaca nego oni koji dolaze niskotarifnim avioprijevoznicima. Zato ne trebamo gledati brojke ulazaka i noćenja, nego koliko tko od tih ljudi novaca ostavlja. Zato u hotelima i restoranima moramo ponuditi nešto za goste visoke platežne moći. To je strategije moga projekta, želim dovesti najveće svjetske brendove, golf teren, aerodrom za privatne jet-ove, i sve drugo što oni žele imati. Pokušat ćemo dovesti klijentelu koja se sada žali da nema gdje ostaviti novac u Hrvatskoj“, kazao je.
CEO EuroMarine Žarko Knego izjavio je kako su brojke noćenja i dolazaka jedan od parametara koji treba uzeti u obzir jer je teško upravljati destinacijom bez brojki.
„Ipak, to je samo smjernica u pitanju razvoja infrastrukture. Recimo uzmimo Dubrovnik za primjer, ima aerodrom koji može primiti tri-četiri milijuna putnika, a nema ceste kojom se može putnike dovesti do grada“, kazao je i dodao kako broj dolazaka i noćenja ne govori ništa o kvaliteti gostiju.
„Po pitanju luksuznih gostiju nemamo ponudu s kojom bi se zadržali duže ovdje i pospješili potrošnju. Crna gora je napravila veliki iskorak što se toga tiče, od Porto Montenegra do Luštice Bay pa su doveli određeni broj gostiju visoke platežne moći“, poručio je.
Direktor tvrtke Žnjan d.o.o. Toni Jurišić poručio je kako je važno štititi destinacije kako se i u Hrvatskoj ne bi dogodili prosvjedi poput onih u Barceloni gdje je nezadovoljno lokalno stanovništvo prosvjedovalo protiv turista.
