Kada govorimo o zdravoj prehrani, najčešće razmišljamo o tome što jedemo, koliko su nam velike porcije i unosimo li dovoljno hranjivih tvari. No postoji još jedan čimbenik koji često zanemarujemo, a može imati važnu ulogu u našem zdravlju – vrijeme obroka.
Stručnjaci objašnjavaju da raspored doručka, ručka i večere može utjecati na metabolizam, razinu šećera u krvi i osjećaj gladi, prenosi Real Simple.
Iako ne postoji univerzalan raspored koji odgovara svima, stručnjaci izdvajaju nekoliko jednostavnih smjernica koje mogu pomoći u uspostavljanju zdravijih prehrambenih navika. Endokrinolog dr. Bradley Neutel preporučuje da vrijeme obroka prilagodimo svom dnevnom ritmu, odnosno vremenu buđenja i odlaska na spavanje. “Pojedite prvi obrok u danu unutar jednog do dva sata od buđenja, ručak otprilike četiri do pet sati kasnije, a večeru dva do tri sata prije spavanja”, savjetuje. Primjerice, ako se budite u sedam sati ujutro, a na spavanje odlazite u 22 sata, preporučeni raspored mogao bi izgledati ovako:
- Doručak: oko 7:30 ili 8 sati
- Ručak: oko 12 ili 13 sati
- Večera: oko 19 sati
Takav raspored omogućuje relativno ravnomjerne razmake između obroka, a istodobno smanjuje vjerojatnost da ćete pojesti obilnu večeru neposredno prije odlaska na spavanje. Naravno, to ne znači da svaki dan morate jesti u potpuno isto vrijeme. Važnije je održavati određenu dosljednost i prilagoditi raspored vlastitom načinu života.
Odgovor se krije u našem unutarnjem biološkom satu, odnosno cirkadijalnom ritmu, koji utječe na brojne procese u organizmu, uključujući lučenje hormona, probavu i metabolizam glukoze. Dr. Neutel objašnjava da tijelo u pravilu učinkovitije regulira razinu šećera u krvi tijekom ranijeg dijela dana. Kod mnogih je ljudi tada osjetljivost na inzulin veća, što znači da organizam na unesenu hranu reagira drukčije nego kasno navečer, donosi Večernji list.
Zbog toga isti obrok, ovisno o vremenu konzumacije, može izazvati različit porast razine šećera u krvi. Upravo zato stručnjaci često preporučuju da većinu hrane konzumiramo tijekom aktivnog dijela dana, dok bi obilne obroke kasno navečer trebalo izbjegavati. Također, mnogi ljudi teško mogu zamisliti dan bez jutarnjeg ili popodnevnog međuobroka. No jesu li oni doista potrebni?
Prema dr. Neutelu, najbolje je posegnuti za međuobrokom kada smo zaista gladni, a ne samo iz navike ili dosade. Preporučuje manje, zasitne međuobroke koji sadrže proteine i prehrambena vlakna. Dobar izbor mogu biti grčki jogurt, šaka orašastih plodova ili komad voća s malo maslaca od kikirikija. Takve namirnice mogu produljiti osjećaj sitosti i spriječiti prejedanje tijekom sljedećeg obroka zbog pretjerane gladi. S druge strane, često posezanje za slatkišima, keksima i drugim namirnicama bogatima rafiniranim ugljikohidratima može povećati ukupni energetski unos i uzrokovati izraženije oscilacije razine šećera u krvi.
