Glavna tema je bila gradnja Južne interkonekcije, plinovoda kroz Hrvatsku i BiH, o čemu su sporazum potpisali predsjednik Vlade i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto. U sve je uključena i Amerika, u BiH bi projekt trebala graditi američka tvrtka AAFS Infrastucture and Energy, koju zastupaju ljudi bliski Trumpovoj administraciji.
Samit Dubrovniku koji se održava u jeku energetske krize i globalnih napetosti, okupio je lidere iz gotovo cijele Europe – na jednom mjestu odlučuje se o budućnosti energetike i sigurnosti regije.
“Čak 45 zemalja sudjeluje, i preko 720 tvrtki. Razlog je jednostavan, regija Istoka Europe od sjevera prema jugu čini oko 15 posto BDP-a. Brojne tvrtke u ovom dijelu vide svoju priliku za ulaganje i zaradu. Inicijativa ove godine okuplja i Japan, Tursku, Njemačku”, pojasnila je reporterka RTL-a.
Inicijativa je nastala 2015. s idejom razvoja istoka Europe, a ključne teme bile su energetika te da se istok Europe odvoji od ruskih energenata. Druga je važna stvar prometna infrastruktura i povezanost.
“Zanimljivo je da Zapad Europe na početku nije blagonaklono gledao na ovu inicijativu. Angela Merkel, tadašnja njemačka kancelarka, se protivila ovakvom okrupnjavanju zemalja na istoku. O ovoj inicijativi govorilo se o američkom Trojanskom konju unutar EU”, također je dodala reporterka.
Danas Europska Komisija podržava ovu inicijativu. U Dubrovniku je potpisan i ugovor o gradnji AI podatkovnog centra u Topuskom, ulaganje je vrijedno 50 milijardi eura.
