U Trebinju se postupno priprema realizacija velikog urbanističkog projekta Novo Trebinje, naselja koje bi se trebalo prostirati na oko 380 hektara i imati kapacitet za približno 25.000 stanovnika. Nakon početka izgradnje pristupne prometnice i raspisivanja natječaja za golemi Kongresni centar, na red je došao i novi most preko rijeke Trebišnjice.
Natječaj za izgradnju mosta raspisale su Hidroelektrane na Trebišnjici (HET). Procijenjena vrijednost radova iznosi pet milijuna konvertibilnih maraka (KM) bez PDV-a, odnosno 5,85 milijuna KM s porezom, piše BiznisInfo.ba.
Most bi trebao povezati postojeći dio Trebinja s budućim gradskim područjem, u kojem se planira opsežna stambena, poslovna i javna izgradnja.
Prema natječajnoj dokumentaciji, bit će dug 126 metara, s dvije prometne trake te odvojenim površinama za pješake i bicikliste. Projekt uključuje i popratnu infrastrukturu, među ostalim javnu rasvjetu i sustav odvodnje.
Raspisivanjem natječaja započeo je postupak izbora izvođača, a kada će gradnja početi ovisit će o završetku javne nabave i ispunjavanju ostalih potrebnih uvjeta.
Natječaj za most objavljen je nekoliko dana nakon što je Elektroprivreda Republike Srpske pokrenula postupak nabave za projektiranje, izgradnju i opremanje budućeg Kongresnog centra u sklopu Novog Trebinja.
Ogroman zahvat
Procijenjena vrijednost tog projekta iznosi 264 milijuna KM bez PDV-a, odnosno gotovo 309 milijuna KM s porezom. Centar bi se trebao prostirati na oko 30.000 četvornih metara i biti jedan od ključnih objekata novog gradskog područja.
U njemu su predviđeni prostori za kongrese i poslovne konferencije, ali i za koncerte, izložbe, kulturne manifestacije i druge događaje.
Arhitektonsko rješenje odabrano je na međunarodnom natječaju na koji je pristiglo 39 radova iz cijelog svijeta. Pobjednički projekt osmislio je zagrebački studio Nekoliko u suradnji s Markom Gusićem iz studija Argu.
Jedan od zanimljivih uvjeta natječaja jest i to da se od ponuditelja očekuje odgovarajući model financiranja, koji će biti među kriterijima za izbor izvođača.
Dok se za most i Kongresni centar tek biraju izvođači, na području budućeg Novog Trebinja već su započeli prvi infrastrukturni radovi.
Riječ je o izgradnji pristupne prometnice na području Volujca, koja bi trebala omogućiti povezivanje budućeg naselja s postojećom prometnom mrežom. Radove izvodi mostarska tvrtka HP Investing, a vrijednost prve faze iznosi oko 3,5 milijuna KM.
Ta prometnica, novi most i ostali planirani infrastrukturni objekti trebali bi stvoriti temelje za izgradnju novog dijela grada.
Novo Trebinje zamišljeno je kao zasebna urbana cjelina na približno 380 hektara, predviđena za oko 25.000 stanovnika. Plan obuhvaća tisuće stanova, poslovne prostore, javne ustanove i komunalnu infrastrukturu potrebnu za funkcioniranje naselja.
Uz Kongresni centar, predviđeni su škola, dječji vrtić, sportska dvorana, dom zdravlja, zelene površine i nove prometnice.
Na približno osmini ukupne površine planirana je izgradnja oko 2700 stambenih jedinica. Gradske vlasti ranije su najavljivale i mogućnost uključivanja privatnih investitora, uz modele koji bi pojedinim skupinama stanovništva omogućili kupnju stanova pod povoljnijim uvjetima.
Što će biti s okolišem?
Dubrovački dnevnik već je pisao o ovom projektu koji je potaknuo pitanja sigurnosti i zaštite naše pitke vode. Naime, ‘Novo Trebinje’ će se širiti na čak 380 hektara krša! Da bi se stekla predodžba o koliko je ogromnom prostoru tu riječ, radi se o 3.800.000 kvadratnih metara. Ili 540 nogometnih igrališta. Ili jednog cijelog manjeg gradskog naselja.
Plan predviđa gradnju nove gradske zone i u zoni sela Gomiljani, odnosno u širem području ponorske zone Pridvorci u rukavcu Trebišnjice. Riječ je o vanjskom rubu II. zone sanitarne zaštite izvora Ombla.
Pritom se autori ovog plana nisu vodili utjecajem buduće izgradnje na izvor, iako su na osnovu zakona iz svog entiteta u BiH, to bili obvezni.
“Odluku o zaštiti izvorišta, čije se zone sanitarne zaštite nalaze na području dva entiteta, donose sporazumno nadležna entitetska ministarstva. Odluka o zaštiti izvorišta čije se zone sanitarne zaštite protežu na području BiH i susjednih država, donose se u skladu sa stavom 4. ovog člana, uz poštovanje međunarodnih ugovora čiji je potpisnik BiH”, navodi se u njihovom Zakonu o vodama iz 2006. godine.
