No, narodna tradicija, liturgijske odrednice i stari, gotovo zaboravljeni običaji nude različite datume za kraj blagdanskog ugođaja.
Prema Crkvi, božićni se ciklus dijeli na dva dijela: došašće ili advent koji traje od prve nedjelje došašća do Badnjeg dana te na božićno vrijeme koje traje od Badnje večeri do nedjelje nakon Bogojavljenja na koju se slavi blagdan Krštenja Gospodinova.
Dakle, ovisno o tome na koji dan pada Božić, božićno vrijeme može trajati od 14 do 20 dana. Ove godine to je slučaj od 24. prosinca do 11. siječnja 2026. godine.
“Borovi se ne trebaju raskititi do Sveta tri kralja, nego se mogu imati do kraja božićnog vremena koje dakle traje do Krštenja Gospodinova, što je ove godine 11. siječnja”, objasnio je za Net.hr fra David Sedlar, župnik i gvardijan župe sv. Antuna Padovanskog u Bjelovaru.
Krštenje Isusovo u rijeci Jordanu, kojim započinje njegovo javno djelovanje, liturgijski označava prijelaz iz božićnog vremena u takozvano “vrijeme kroz godinu”. Stoga bi, strogo se pridržavajući liturgije, božićni ukrasi u domovima trebali ostati sve do te nedjelje. Crkva, međutim, nema strogo pravilo koje bi vjernicima nalagalo točan dan kada moraju raskititi drvce, ostavljajući odluku svakoj obitelji.
Postoji i treći, još stariji običaj, koji nalaže da se božićni ugođaj u kući zadrži znatno duže, sve do blagdana Svijećnice ili Prikazanja Gospodinova u hramu, koji se slavi 2. veljače, točno četrdeset dana nakon Božića. Ovaj je običaj nekoć bio rašireniji, a simbolizira vrijeme kada je Blažena Djevica Marija prikazala Isusa u hramu.
“Neka stara tradicija i običaj u hrvatskom narodu je da jaslice i bor ostanu sve do Svijećnice, odnosno 2. veljače”, rekao je fra Sedlar.
U Evanđelju po Luki (2,22-24) stoji: “Kad je prošlo vrijeme njihova čišćenja, prema Mojsijevu zakonu, donesoše Isusa u Jeruzalem da ga prikažu Gospodinu, kako je pisano u Zakonu Gospodnjem: ‘Svako muško novorođenče neka se posveti Gospodinu!’ i dadnu za žrtvu kako je rečeno u Zakonu Gospodnjem, ‘par grlica ili dva golubića'”.
“Ljude je strah dočekati pravoslavni Božić s jelkom jer onda imaju u glavi ono ‘što ako će ljudi misliti da su pravoslavci’. Ono što je zanimljivo je to što pravoslavci ne okite jelku nego unose u kuću hrastovu granu. Po tome se i razlikujemo što kitimo, mi jelku, a oni hrastovu granu”, istaknuo je fra Sedlar koji je svojim župljanima predložio da svoj bor i jaslice ostave do 11. siječnja.
“Predlažem da slobodno dočekaju kraj božićnog vremena, znači do Krštenja Gospodinovog koje pada 11. siječnja ili kako je to tradicija kod nas Hrvata da ostave do Svijećnice. Na kraju krajeva, ako se bor baš trusi onda ga izbacite.”
