Vučić je priznao poraz, a studentska lista osvojila je parlamentarnu većinu u Srbiji. Što slijedi nakon promjene vlasti, tko će voditi Srbiju i može li studentski pokret donijeti stvarne promjene u zemlji? Kakve posljedice ovaj politički preokret donosi za Hrvatsku, regiju i odnose s Europskom unijom, Rusijom i Kinom? O budućnosti Srbije Krešimir Macan razgovara s novinarom i geopolitičkim analitičarom Zoranom Kusovcem i novinarom i zamjenikom glavnog urednika portala Nova.rs Ratkom Femićem.
Pobjeda studentske liste na izborima u Srbiji i priznanje poraza Aleksandra Vučića otvorili su pitanje budućnosti zemlje, nakon godina njegove dominacije političkom scenom. Iako je očekivao dobar rezultat studentske liste, novinar Ratko Femić priznao je u podcastu Špica s Macanom kako ga je iznenadila razlika glasova u odnosu na listu okupljenu oko Vučića. „Očekivao sam da će studentska lista ostvariti dobar rezultat, ali nisam očekivao ovako veliku razliku. Mislio sam da bi već i razlika od nekoliko postotnih bodova između studentske liste i Vučićeve stranke bila velik uspjeh. Pokazalo se, međutim, da je mobilizacijska snaga studenata bila puno veća nego što sam procjenjivao”, rekao je Femić.
Govoreći o razlozima uspjeha studentskog pokreta, novinar Zoran Kusovac ističe da su studenti uspjeli biračima ponuditi alternativu postojećim političkim strankama. Iako tek trebaju pokazati mogu li različite interese i stavove objediniti u stabilnu političku snagu, njihov je ulazak u politiku već promijenio odnos dijela mladih prema političkom angažmanu. „Studenti su uspjeli nametnuti poruku da političke stranke u ovom trenutku nisu rješenje i da oni mogu ponuditi alternativu. Tek će se vidjeti mogu li tako raznolik pokret pretvoriti u stabilnu političku snagu i kako će se nositi s razlikama koje će se neminovno pojaviti. No mladi koji su se ovako uključili u politiku više neće tako lako ostati apatični. Kada se jednom počnete aktivno baviti politikom, to iskustvo ostaje s vama”, ocijenio je Kusovac.
Jedan od najvećih izazova za budućnost Srbije ostaje stanje u medijima. Femić upozorava da je većina velikih i utjecajnih medija bila bliska vlasti, dok su novinari koji su nastojali neovisno izvještavati o izborima djelovali pod pritiskom. Kao primjer naveo je i događaj iz izborne noći o kojem su ga izvijestili kolege. „U Srbiji je većina velikih i utjecajnih medija bila bliska vlasti, dok je prostor za neovisno izvještavanje bio znatno uži. Tijekom kampanje pritisci su se dodatno pojačavali, a izborna noć pokazala je koliko je položaj novinara koji izvještavaju o nepravilnostima osjetljiv. Prema informacijama koje sam dobio od kolega, program Dnevnika televizije Nova S tada je prekinut i umjesto njega emitiran je prilog televizije N1. To pokazuje koliko politički utjecaj može zadirati u rad medija”, rekao je Femić.
Osim konkretnog izbornog rezultata, Kusovac posebno važnom smatra poruku da nijedna vlast nije vječna i da je demokratska smjena moguća. Za generaciju koja je politički stasala uz Vučića, mogućnost promjene predstavlja iskustvo koje dosad nije poznavala, a upravo je smjenjivost vlasti
jedan od temelja demokratskog društva. „Možda je najvažnija poruka ovih izbora da nijedna vlast nije vječna i da je demokratska smjena moguća. Kada razgovarate sa studentima koji imaju 20, 22 ili 24 godine, morate imati na umu da su oni počeli pratiti politiku u vrijeme kada je Vučić već bio na vlasti. Cijeli njihov politički život obilježio je isti čovjek. To nije zdravo za društvo jer je važno da ljudi mogu vidjeti da postoje različiti politički akteri i da se vlast može promijeniti. Sama mogućnost demokratske smjene zato je važna poruka za budućnost srbijanske demokracije”, zaključio je Kusovac.
