U Dubrovniku se trenutačno gradi Centar za starije osobe Dubrovnik, moderan objekt koji će se nalaziti ispod Opće bolnice Dubrovnik. Ovaj centar, s kapacitetom od 205 smještajnih jedinica te dnevnim boravkom za 75 korisnika, bit će važan iskorak u brizi za starije sugrađane. Uz to, planirano je pružanje terenskih usluga za dodatnih 410 osoba izvan Centra, čime će se osigurati širi doseg skrbi i podrške.
Time bi se, nakon dugogodišnjeg čekanja, dubrovačkim umirovljenicima konačno trebao omogućiti standard dostojan starije životne dobi.
Gradilište napreduje
Iz Grada Dubrovnika ističu kako radovi napreduju prema planu. Na gradilištu u Ulici dr. Ante Šercera završena je kompletna armiranobetonska konstrukcija na sve tri dilatacije, a trenutačno se izrađuju slojevi krova i ugrađuju vanjski aluminijski okviri. Unutar objekta odvijaju se brojni obrtnički radovi; od zidarskih i keramičarskih do gipskartonskih, hidroizolaterskih i soboslikarskih. Istodobno se rade i instalaterski radovi, uključujući razvod vodovoda, odvodnje i hidrantske mreže, kao i strojarske instalacije te izvedbu sprinkler sustava za zaštitu od požara.
U vanjskom dijelu, oko zgrade, u tijeku je izgradnja armiranobetonskih potpornih zidova i revizijskih okana za instalacije unutar trupa budućih pristupnih prometnica.
Iako napredak na gradilištu ulijeva optimizam, ostaje važno pitanje: tko će raditi u novom Centru za starije?
Kronični manjak radne snage u sustavu socijalne skrbi već je dugo poznat problem, a to je nedostaje njegovatelja, medicinskih sestara, terapeuta, socijalnih radnika i drugih stručnjaka. Taj manjak ne pogađa samo Dubrovnik, nego i ostatak Hrvatske.
Iz Grada Dubrovnika pojašnjavaju da je u tijeku priprema izmjene unutarnje sistematizacije Doma Ragusa, odnosno Centra za pružanje usluga u zajednici – Centra za starije Ragusa. To je, kažu, preduvjet za planiranje novih radnih mjesta i kasnije raspisivanje natječaja za zapošljavanje potrebnog stručnog osoblja i ostalih djelatnika.
Sistematizacija i edukacija
„Sistematizacija će biti usvojena do kraja ove godine. Primanje korisnika i zapošljavanje novih djelatnika odvijat će se postupno“, navode iz Grada.
Kako bi dugoročno riješili problem kadrova, iz Grada Dubrovnika navode kako nastavljaju ulagati u edukaciju i stipendiranje mladih. U suradnji s DURA-om, dodaju iz Grada, uskoro kreće novi ciklus edukacija za njegovatelje, a svake godine stipendiraju studente koji se odlučuju za studijske programe deficitarnih medicinskih zanimanja.
Tako je u ovoj školskoj i akademskoj godini čak trećina svih stipendija, njih 21 od ukupno 63, dodijeljena studentima koji se obrazuju upravo u tim strukama.
„Centar za starije osobe Dubrovnik bit će najveći takav objekt u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Njegovim otvaranjem značajno će se podići standard i kvaliteta skrbi za starije sugrađane na razinu koja do sada u Dubrovniku nije postojala. Vjerujemo da više neće biti lista čekanja za smještaj umirovljenika,“ istaknuli su iz Grada Dubrovnika.
Potreban je i uvoz radne snage
Na potrebu rješavanja kadrovske situacije upozorava i ravnatelj Doma za starije i nemoćne Ivica Puljić, koji kaže kako u njihovu domu sve funkcionira zahvaljujući dobroj organizaciji, no da borba s nedostatkom zaposlenih traje već godinama.
„Teško je pronaći njegovateljice i medicinske sestre, ne samo u socijali nego i u zdravstvu općenito. Jedno od hitnijih rješenja bilo bi da Komora medicinskih sestara Hrvatske omogući lakše nostrifikacije stranih diploma, bez polaganja dodatnih ispita. To bi omogućilo uvoz radne snage, ponajprije iz BiH, koja nam je najbliža. Školovanje novih kadrova jest važno, ali to je nešto sporiji proces“, istaknuo je Puljić.
U njegovu domu trenutačno radi oko 13 medicinskih sestara te 20 do 30 njegovateljica, raspoređenih po kategorijama korisnika.
Dok se Centar za starije Dubrovnik polako oblikuje u jednu od najznačajnijih investicija društvene infrastrukture u posljednjih deset godina, ostaje nada da će se paralelno s izgradnjom zidova izgraditi i čvrst sustav podrške ljudima koji će taj centar ispuniti toplinom, pažnjom i ljudskošću.
