Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine zatražilo je od Grada Dubrovnika da se očituje i odluči o zahtjevu za poništenje građevinske dozvole za gradnju na ponti od Šipka. Grad sada ima deset dana za postupanje i dostavu odluke Ministarstvu.
Slučaj gradnje luksuzne stambeno-poslovne zgrade tik uz more kod šetnice u Ulici Ivana Zajca dobio je novi nastavak. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine 21. rujna uputilo je Gradu Dubrovniku dopis kojim ga poziva da, u okviru svoje nadležnosti, postupi po podnesku kojim je zatraženo poništenje građevinske dozvole. Grad je pritom dobio rok od 10 dana od zaprimanja dopisa da Ministarstvu dostavi odluku o predmetnom zahtjevu.
Iz dokumenta koji posjeduje Dubrovački dnevnik proizlazi kako je Ministarstvo zaprimilo podnesak udruge Divlja liga vaterpolo, kojom se traži poništavanje upravnih akata koje je izdao Grad Dubrovnik. Riječ je o građevinskoj dozvoli od 18. rujna 2024. godine te rješenju od 29. rujna 2024. godine. Ministarstvo u dopisu navodi kako Grad treba poduzeti mjere iz svoje nadležnosti te mu potom dostaviti odluku o zahtjevu.
Drugim riječima, Ministarstvo zasad nije donijelo odluku o poništenju dozvole, nego je predmet uputilo Gradu na postupanje i zatražilo da u zakonskom okviru odluči o podnesenom zahtjevu.
Upravo je pitanje zakonitosti te građevinske dozvole posljednjih mjeseci bilo u središtu jedne od najdetaljnije praćenih dubrovačkih priča o prostornom neredu.
Sve je počelo još puno prije aktualnih radova
Dubrovački dnevnik o gradnji na tom području piše još od 2014. godine, kada su na parceli tadašnje investitorice Tatjane Šmidt bageri izvodili radove bez građevinske dozvole, uz obrazloženje da se uređuje teren. Stanari obližnje zgrade tada su upozoravali na vibracije, moguće posljedice za objekt i oštećenja na fasadi.
Godinama kasnije projekt je ponovno pokrenut, ovaj put pod investitorom Anteris Dubrovnik d.o.o.. U studenom 2024. Dubrovački dnevnik ponovno je otvorio temu nakon što su na lokaciji počeli ozbiljniji pripremni radovi. Tada je objavljeno kako je izdana pravomoćna građevinska dozvola za stambeno-poslovnu građevinu s četiri stambene i dvije poslovne jedinice.
Iz kronologije koju je u travnju ove godine objavio Grad Dubrovnik proizlazi kako je postupak izdavanja dozvole trajao godinama. Za lokacijsku dozvolu zahtjev je podnesen još 2011., prvotno je bio odbijen, a Ministarstvo je 2013. poništilo rješenje o odbijanju i predmet vratilo na ponovni postupak. Lokacijska dozvola potom je izdana 2015., a njezina izmjena i dopuna postala je pravomoćna 2023. godine. Građevinska dozvola izdana je 18. rujna 2024. i postala pravomoćna 16. listopada iste godine. Investitor je potom postao Anteris Dubrovnik d.o.o., a početak građenja prijavljen je u studenom 2024. godine.
Izašli smo na teren s metrom
Kada su ove godine radovi intenzivirani, posebno nakon početka iskopa i miniranja, u prvi plan došlo je pitanje pomorskog dobra. Dubrovački dnevnik izašao je na teren i izmjerio udaljenost između mora i ograđenog dijela parcele. Izmjerili smo oko tri metra, dok Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama propisuje minimalnu širinu kopnenog dijela pomorskog dobra od šest metara, uz zakonsku definiciju morske obale koja uključuje i područje do kojega dopiru najveći valovi.
Grad Dubrovnik tada je tvrdio da predmetna čestica nije na pomorskom dobru, pozivajući se na ranije utvrđenu granicu i činjenicu da se između građevinske čestice i mora nalazi šetnica, odnosno javno dobro u općoj uporabi. Grad je pritom naglasio i kako nije nadležan za utvrđivanje granice pomorskog dobra.
Odgovori institucija koje je Dubrovački dnevnik zatražio otvorili su, međutim, dodatna pitanja.
Iz Dubrovačko-neretvanske županije tada su naveli kako se granica pomorskog dobra na toj lokaciji temelji na odluci iz 1991. godine i da od tada nije bilo njezina preispitivanja ili izmjena. Istodobno su potvrdili da linija koja predstavlja šest metara od linije srednje više visoke vode jednim dijelom ulazi u predmetnu česticu. Prema njihovu tumačenju, sama planirana građevina bila je izvan tog pojasa, no pitanje je ostalo što je s dijelovima zahvata poput terase i okućnice.
Još zanimljiviji bio je odgovor Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Iz Ministarstva su za Dubrovački dnevnik tada naveli da ne raspolažu podacima da je ispred predmetne čestice određena granica pomorskog dobra niti da kod njih postoji otvoreni predmet za određivanje te granice.
Upravo je taj nesrazmjer između službenih podataka, stare granice pomorskog dobra i stvarnog stanja na terenu otvorio pitanje na temelju čega je građevinska dozvola uopće izdana.
U travnju zatraženo poništenje dozvole
Nakon tih saznanja, u travnju je Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine podnesen zahtjev za poništenje građevinske dozvole, uz tvrdnju da je dozvolom obuhvaćen prostor koji zadire u pomorsko dobro.
Sada, pet mjeseci kasnije, stigao je odgovor Ministarstva, predmet je upućen Gradu Dubrovniku, koji mora postupiti po zahtjevu i u roku od deset dana Ministarstvu dostaviti svoju odluku.
To znači da će se Grad sada morati formalno pozabaviti pitanjem koje je mjesecima bilo predmet javne rasprave: postoji li osnova za poništenje upravnih akata koji su doveli do pravomoćne građevinske dozvole.
Inspekcija već utvrdila odstupanje od projekta
Priča je u međuvremenu dobila i drugi epilog. Nakon niza tekstova Dubrovačkog dnevnika, prijava stanara i drugih podnesaka, Državni inspektorat je 20. svibnja izašao na gradilište. Građevinska inspekcija tada je potvrdila da je zatvorila gradilište te utvrdila kako je investitor odstupio od glavnog projekta na temelju kojega je izdana građevinska dozvola. Postupak građevinske inspekcije tada je još bio u tijeku.
Samo nekoliko dana ranije Dubrovački dnevnik pisao je o nedopustivom čekanju na inspekcijski nadzor, dok su se na gradilištu odvijali intenzivni radovi i miniranje. Na problem su, osim medija i stanara, reagirali i gradski vijećnici te gradonačelnik Mato Franković, koji je također podnio prijavu Državnom inspektoratu. Franković je nakon zatvaranja gradilišta izjavio kako bi, kada bi se njega pitalo, na toj lokaciji prvi zabranio gradnju.
Sada se čeka odluka Grada. Rok od deset dana koji je Ministarstvo ostavilo trebalo bi zaključiti slučaj koji Dubrovački dnevnik prati još od 2014. godine.
