Ljestvica rangira više od 2300 sveučilišta iz cijelog svijeta prema ostvarenju ciljeva održivog razvoja, poput kvalitetnog obrazovanja, zdravlja i blagostanja, rodne ravnopravnosti, klimatske akcije, te mnogih drugih. Dubrovnik je ušao u poredak zahvaljujući prijavljenim i evaluiranim podacima u više ključnih područja.
Iako nije među najviše rangiranim hrvatskim sveučilištima, Split prednjači (201.–300.), zatim Rijeka (301.–400.), a Zagreb dijeli isto mjesto s Dubrovnikom. Činjenica da se dubrovačko sveučilište zadržalo na ljestvici potvrđuje njegovu aktivnu ulogu u međunarodnim akademskim procesima i naporima prema održivosti.
Po kriteriju kvalitete obrazovanja, dubrovačko sveučilište trenutačno se nalazi iznad 1501. mjesta, što ostavlja prostor za daljnji razvoj i jačanje vidljivosti u međunarodnom kontekstu. U konkurenciji globalnih institucija, ističu se najbolji poput Western Sydney University iz Australije, University of Manchester i Kyungpook National University iz Južne Koreje.
Općenita kvaliteta sveučilišta mjeri se u pet ključnih područja: Poučavanje, Istraživačko okruženje, Kvaliteta istraživanja, Sudjelovanje u industriji i Međunarodni izgledi. Prema tim parametrima, najboljim sveučilištima na svijetu očekivano su proglašena ona najprestižnija.
Na prvome je mjestu Sveučilište u Oxfordu, već devetu godinu zaredom, no ove je godine na drugome mjestu Massachusetts Institute of Technology (MIT) koji je pretekao Stanford koji je sada na šestome mjestu. Harvard je na trećem mjestu, a kineska sveučilišta bliže se poziciji top 10 najboljih. Pokazalo se da se ugled britanskih i američkih sveučilišta smanjuje, prema podacima na mrežnim stranicama THE-a.
