Dosadašnje vlade u Bugarskoj, zemlji sa 6,4 milijuna stanovnika, zalagale su se za pridruživanje eurozoni, nadajući se da će to potaknuti gospodarstvo, ojačati veze sa Zapadom i zaštititi ih od ruskog utjecaja. Dugo su Bugari bili podijeljeni oko prelaska, mnogi su zabrinuti da bi uvođenje jedinstvene valute moglo dovesti do viših cijena i pogoršati političku nestabilnost koja već potresa zemlju
Predsjednik Rumen Radev u novogodišnjem govoru pozdravio je ovaj potez kao “posljednji korak” u integraciji Bugarske u EU. No, izrazio je žaljenje što građani o tome nisu odlučivali na referendumu.
“Ovo odbijanje bio je jedan od dramatičnih simptoma duboke podjele između političke klase i naroda, potvrđen masovnim demonstracijama diljem zemlje.” Prosvjedi protiv korupcije sredinom prosinca srušili su konzervativnu vladu, ostavljajući zemlju na rubu osmih izbora u pet godina.
“Srdačno pozdravljam Bugarsku u obitelji eura”, poručila je Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, nazvavši euro “moćnim simbolom zajedničkih vrijednosti i kolektivne snage”, donosi Net.hr.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je kako ulazak Bugarske u eurozonu predstavlja “važnu prekretnicu” za građane. “To će olakšati putovanja i život u inozemstvu, povećati transparentnost i konkurentnost tržišta te olakšati trgovinu”, rekla je. Guverner Središnje banke Dimitar Radev dodao je da euro simbolizira mnogo više od “samo valute – to je znak pripadnosti”.
Prema najnovijem istraživanju Eurobarometra, čak 49 posto Bugara protivi se prelasku na euro. Premijer Rosen Zhelyazkov pokušao je umiriti javnost, poručivši da “računa na toleranciju i razumijevanje građana i poduzeća”. Naglasio je i da inflacija u zemlji nije povezana s uvođenjem eura.
U studenom su cijene hrane na godišnjoj razini, prema podatcima Nacionalnog statističkog instituta, porasle za pet posto, više nego dvostruko od prosjeka eurozone. Kampanja protiv eura tijekom 2025. godine, koju su uglavnom vodile krajnje desne i nacionalističke stranke, iskoristila je negativan stav velikog dijela stanovništva, potičući strahove od poskupljenja.
Neki su se poduzetnici požalili da je bilo teško doći do eura, a trgovci nisu primili početne pakete eura koje su naručili. “Nije pravo vrijeme”, požalio se ekonomist Stephane. “Vidio sam brojke za Italiju, Španjolsku i Njemačku, njihov je dug ogroman. I na kraju ćemo ga mi nositi na svojim leđima”, dodao je.
Stručnjaci, s druge strane, ističu dugoročne prednosti. “Veći učinak je dugoročni učinak, u osnovi jačanje povjerenja kada je riječ o valuti, o kupovnoj moći valute, povjerenju stranih ulagača, ljudi koji kupuju bugarski dug, ali i ljudi koji ulažu u zemlju, u različite sektore”, rekao je za Euronews Petar Ganev, viši istraživač na Institutu za tržišnu ekonomiju. Objasnio je da bi uvođenje eura moglo pozitivno utjecati na kreditni rejting Bugarske.
Motivi koje je Sofija odabrala za svoje eurokovanice već su se nalazili na levu. Madarski konjanik, reljef u stijeni iz ranog osmog stoljeća, krasi kovanice od jednog, dva, pet, 10, 20 i 50 centi. Ovo umjetničko djelo, koje prikazuje viteza kako pobjeđuje lava, nalazi se na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine, donosi Net.hr.
Na kovanici od 1 eura nalazi se zaštitnik Bugarske, sveti Ivan Rilski, pustinjak iz 9. i 10. stoljeća te osnivač najvećeg bugarskog manastira. Kovanicu od 2 eura krasi lik Pajsija Hilendarskog, monaha iz 18. stoljeća i ključne figure bugarskog nacionalnog preporoda. Rub te kovanice nosi natpis: “Bože čuvaj Bugarsku”.
