Za timove primarne zdravstvene zaštite osigurat će se više novca kako bi oni mogli dodatno uložiti u opremu potrebnu i za nove dijagnostičko-terapijske postupke koje će ubuduće obavljati, a koji se sada obavljaju u bolnicama, objasnila je ministrica zdravstva.
Primjer je pristup dobroj kontroli dijabetičara, koja se sada većinom obavlja u bolničkim dijabetološkim ambulantama jer obiteljski doktori tu vrstu savjetovanja s pacijentom provode jednom godišnje. Zbog količine potreba, ubuduće to savjetovanje mogu prakticirati češće u primarnim ambulantama, a ne slati pacijenta u bolnicu. Osim toga, liječnici bi ubuduće više ulagali u uređaje za, primjerice, EKG, spirometriju, gležanjski indeks ili odstranjivanje kožnih promjena (madeža, bradavica) elektrokauterom.
Cijena dijagnostičko-terapijskih postupaka će biti 50% viša pa će, primjerice, HZZO za EKG koji obavi obiteljski liječnik umjesto 5,70 eura plaćati 8,5 eura, što će biti poticajnije za veći broj EKG-a, umjesto slanja pacijenta na taj postupak u bolnicu. Liječnici, koji mnoge postupke nisu mogli naplatiti pa za njih nisu bili ni motivirani, sada će biti zadovoljniji, što će se reflektirati na uslugu koju pružaju pacijentima.
“Cilj nam je bio da se primarna opet učini fiskalno održivom i financijski stabilnom, da se kroz preimenovanje aktualnih i uvođenjem novih dijagnostičko-terapijskih postupaka učini onime što i treba biti, a to je pružatelj zdravstvene usluge, a ne administrativno tijelo ili skretničar u zdravstvenom sustavu”, rekla je ministrica Hrstić, javlja Večernji list.
U cilju održivosti ordinacija na otocima i u depriviranim područjima, timovi s malim brojem pacijenata primat će maksimalni prihod za standardni tim od 1700 pacijenata.
“To je nacionalno i demografsko pitanje, time će se ljude zadržati na tim područjima”, kazao je dr. Ivica Crnica, posebni savjetnik ministrice za unapređenje primarne zdravstvene zaštite.
“Koordinacija hrvatske obiteljske medicine zadovoljna je prijedlogom novog financiranja u sustavu obiteljske medicine, a koji je nastao u suglasju Ministarstva zdravstva, HZZO-a i praktičara liječnika obiteljske medicine. KoHOM je bio član Radne skupine i unaprijed pripremljenim i razrađenim prijedlozima znatno je pridonio konačnom rezultatu. Izuzetno je važno to da Radna skupina nastavlja s radom, a na redu je administrativno rasterećenje obiteljskih liječnika”, rekla je dr. Zrinka Huđek Leskovar, predsjednica KoHoma.
Mjere je nakon godinu dana rada iznjedrila radna skupina za primarnu zdravstvenu zaštitu, u kojoj su sudjelovali predstavnici Ministarstva, HZZO-a i, prvi put samih primaraca, a nakon javnog savjetovanja početak njihove primjene očekuje se u lipnju.
