Uzrok ove promjene boje nije loša kvaliteta jajeta ili nepravilno skladištenje, već kemijska reakcija koja nastaje tijekom kuhanja. Naime, ako se jaje kuha predugo, sumporni spojevi iz bjelanjka reagiraju sa željezom iz žumanjka. Pritom nastaje željezov sulfid, spoj odgovoran za karakterističnu zelenkastu boju. Ova se reakcija najčešće javlja kada se jaja kuhaju dulje od desetak minuta.
Iako boja ne izgleda privlačno, stručnjaci za prehranu ističu da nema razloga za zabrinutost. Zelenkasti rub ne utječe bitno na okus ni na hranjivu vrijednost jajeta te je ono potpuno sigurno za konzumaciju. Ta pojava, dakle, nije znak da je jaje pokvareno, već samo da je bilo predugo kuhano. Takva jaja često imaju i suhu, brašnastu teksturu.
Koliko mogu stajati kuhana jaja?
Tvrdo kuhana jaja mogu stajati u hladnjaku otprilike pet do sedam dana, pod uvjetom da se čuvaju na odgovarajućoj temperaturi. Najbolje ih je držati u ljusci jer tako dulje zadržavaju svježinu. Ako su već oguljena, preporučuje se potrošiti ih u roku od tri do pet dana i čuvati u zatvorenoj posudi.
Važno je da jaja ne stoje na sobnoj temperaturi dulje od dva sata te da se drže u hladnjaku na temperaturi do 4 °C.
Kada jaje doista treba baciti
Postoje, međutim, jasni znakovi koji upućuju na to da jaje nije ispravno. Najočitiji je neugodan, truli miris koji podsjeća na sumpor. Na kvarenje upućuje i izgled. Ako je površina ispod ljuske sluzava ili neobično sjajna, žumanjak vodenast ili mrvičast ili su vidljive druge promjene boje, jaje treba baciti. Tvrdo kuhano jaje mora biti čvrsto. Ako je iznutra kašasto ili sluzavo, to je također znak upozorenja.
Vrijedi i osnovno pravilo: ako niste sigurni je li jaje ispravno, radije ga bacite. Iako su trovanja hranom uzrokovana jajima rijetka, oprezom ih je moguće izbjeći.
