Naći perspektivu tog područja sada je prilično izazovno i postavlja se pitanje je li moguće. Do najudaljenijih sela potrebno je i po sat i po’ vremena vožnje od grada gdje većina stanovništva radi. Naposljetku, gradsko i prigradsko područje nude sadržaje kojih u gornjim selima nema. Ili barem ne na prvi pogled.
‘MORALA BI BITI RANIJEG DATUMA’
Naime, iznad sela Ošlje, u blizini granice s Bosnom u Hercegovinom, nalaze se ostaci vrijedne crkve za koju mnogi, čak i žitelji dubrovačkog područja, uopće ne znaju ni da postoji. Riječ je o Rotondi kod koje je postavljena tabla kako je riječ o građevini iz ranog srednjeg vijeka, točnije kako je nastala između 9. i 11. stoljeća.
Prva ozbiljnija istraživanja na Rotondi je proveo znanstvenik Tomislav Marasović 60-ih godina. On gradnju crkve pripisuje zahumskom knezu Mihajlu Viševiću, što su podržali i znanstvenici nakon njega, no važno je naglasiti kako se radi o pretpostavci za koju ne postoje konkretni dokazi.
Međutim, nova istraživanja sugeriraju kako bi Rotonda zapravo trebala biti kasnoantička crkva, iz Rimskog carstva, nastala u 5. ili 6. stoljeću! To istraživanje djelo je Josipe Barake Perice, izvanredne profesorice na Odjelu arheologije Sveučilišta u Zadru, te Nikše Grbića, dubrovačkog arheologa i profesora povijesti.
Ovo istraživanje bavilo se obližnjom utvrdom Gradac kojom se znanstvenici prije nisu sustavnije bavili, a povezana je s Rotondom. Naime, obližnja kula datira iz kasne antike, za što postoje i znanstveni dokazi.
JAKO RIJETKA, ALI I JAKO VRIJEDNA
„Rotonda u Ošljem je osmeroapsidna crkva i kao takva predstavlja rijetkost, kako na našem području, tako i u Europi. To su prilično rijetki primjeri. U istraživanju sam se više bavila utvrdom Gradac, no one su sastavni dio i činjenica je kako ta crkva mora biti ranijeg datuma, možda 5. ili 6. stoljeća, što pokazuje i tehnika građenja. Slično je i s crkvom u Bribiru (blizu Skradina) za koju se prvotno tvrdilo kako je šesterolisna, no nova istraživanja su potvrdila kako je sedmerolist, i kako je starija nego što se pretpostavljalo. Rotonda pripada formi crkvica iz antičkog vremena, koje imaju apsidice, tako da puno više ulazi u kontekst kasne antike nego ranog srednjeg vijeka“, kaže nam Baraka Perica.
Premda su crkva i kula dva različita spomenika smještena u neposrednoj blizini, Baraka Perica tvrdi kako takve kule primarno imaju funkciju stražarnice te se nalaze na strateški važnim pozicijama, a rijetko se javljaju samostalno unutar nekog prostora. Zapravo, najčešće se nalaze na uzvisinama, iznad sakralnog objekta ili nečega što se smatra svetim, a što je situacija koja se može vidjeti i u Ošljemu – kula se nalazi na brdu iznad crkve Rotonde.
Prije nekoliko godina govorilo se i o ideji obnove, a 2022. godine na stranici Ošlje.com objavljena je vizualizacija tj. kompjutorska rekonstrukcija crkve. Po konstrukciji zida i prostora, dakle po jačini i debljini zidova, zaključuje se da su oni nosili jednu višu građevinu, po svemu sudeći zvonik. Prema legendi, u blizini ove crkve zakopana su zlatna zvona.
KORAK NAPRIJED
No, legendama nije za vjerovati, ali jest činjenicama. A činjenica je da zapravo sve više stručnjaka smatra kako ovaj fascinantni objekt ipak jest stariji no što se to pretpostavljalo. A ono što je starije, u kontekstu spomenika i crkvica, ujedno je i vrjednije.
Temeljni problem Rotonde u Ošljem jest taj što se ona nikada nije sustavnije istraživala i sve što je o njoj do danas uzeto kao činjenica, temelji se na pretpostavkama i stoji na klimavim nogama. No, to bi se uskoro moglo promijeniti.
Ravnateljica ustanove u kulturi Baština Dubrovačkog primorja, Rebeka Milković, kazala nam je kako postoji inicijativa Mjesnog odbora Ošlje za obnovu Rotonde te kako, u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Dubrovniku, pripremaju projekt za obnovu objekta.
„To je zaista hvalevrijedna inicijativa Mjesnog odbora i zapravo je pokazatelj kako se suradnjom ustanova i mjesne zajednice mogu pokrenuti vrijedne i velike stvari“, kazala nam je Milković.
PRILIKA ZA NOVU PERSPEKTIVU
Tako bi se područje moglo i detaljnije istražiti te doći do točnijih i vrjednijih informacija. A onda bi se mogla stvoriti i nova perspektiva za vrijedan i lijep krajolik koji pomalo izumire.
„Naravno kako bi se tamo mogli organizirati izleti, kako turista, tako i ljudi iz Dubrovnika. Samo je potrebno dobro iskomunicirati prema javnosti. Naravno kako je u tome prvi korak upravo na lokalnom stanovništvu, ono je najbitnije i ono treba imati tu volju. Važno je cijelu priču propagirati, govoriti o tome“, smatra Baraka Perica.
Rotonde, lijepe, vrijedne i misteriozne, diljem Europe privlače posjetitelje. Ova u Ošljemu zasad stoji kao simbol jednog vremena i kulturnog identiteta, ali ipak nedovoljno iskorištena. Poznato je tek kako se tamo snimalo nekoliko kadrova planetarno popularne serije ‘Vikinzi:Valhala’.
Mogla bi se ‘sutra’ obnoviti ili barem urediti, popularizirati, ispromovirati… Mogla bi biti kulisa i za neke druge filmove i serije. Mogla bi biti mjesto u kojem će domaća čeljad koja je gore ostajala prodavati zdravu hranu, bilje, rakije, med, suvenire… Mogla bi biti razlog zbog koje će netko posjetiti ta sela i vidjeti kako tu ljudi žive. Mirno. Polako. Zdravo. Tiho. Onako kako bi i trebalo. Mogli bi bile upoznati Gornja sela Dubrovačkog primorja. A ona su oaza mira, zdrave hrane i zdravog života. Ona su sve ono u što moderan čovjek rado bježi od stresa, od grada, od brze hrane, samo da bi opet došao sebi.
