Kvadrati su sve skuplji, a sada i kamate na stambene kredite.
Erste banka podigla ju je za 0.25 postotnih bodova za nova zaduženja.
“Radi se o usklađivanju sa tržišnim uvjetima. Moramo reći da smo se i prije nalazili na kraju ekonomskog ciklusa kojeg su obilježile povijesno niske kamatne stope”, rekao je za RTL Danas Dario Gabrić, direktor korporativnih komunikacija Erste banke.
“Imajući u vidu globalne neizvjesnosti, rastuće stope inflacije, ali i reakciju monetarne politike, rast kamatnih stopa ipak je bio očekivan.”
Kamatnu stopu podignula je i RBA, dok ostale banke, koju su poslale odgovor, tvrde da nisu, piše Katarina Brečić.
Ekonomski analitičar Damir Novotny objašnjava da je rast kamata logičan.
“Odgovor monetarnih vlasti na rastuću inflaciju je smanjivanje kreditnih aktivnosti banaka. Odnosno smanjivanje novca u opticaju. Što bi utjecalo na smanjivanje potražnje i pad inflacije”, kaže Novotny.
U Udruzi banaka kažu da je Hrvatska zemlja s trećim najnižim kamatama u eurozoni. Dok je prosjek kamate na stambeni kredit 2.91 posto, u eurozoni je to, tvrde, 3.54 posto.
Neće utjecati na nova zaduženja?
HNB to objašnjava snažnom konkurencijom među bankama. Da rast kamatnih stopa neće puno utjecati na nova zaduženje, vjeruje kreditni posrednik Vjeko Peretić, ali hoće nešto drugo, kaže:
“Imamo kamatne stope koje su iznad razine inflacije. Tako da inflacija pomaže da malo gricka tu inflaciju. Ono što će se dogoditi novo je da će početkom sljedeće godine doći do utvrđivanja nove osnovice koja ovisi o prosjeku plaća i to će malo smanjiti kreditnu sposobnost.”
Stroži uvjeti kreditiranja
HNB je pak 1. listopada uveo strože uvjete kreditiranja – banke smiju odobriti tek 10 posto stambenih kredita u kojima mjesečna rata prelazi 45 posto plaće. Sve s ciljem da građani ne upadaju u dugove.
Istraživanje Nekretninskog pulsa pokazalo je da rast cijena nekretnina ne prati rast plaća. Povoljnije je bilo zadužit se prije 5 godina.
“Proteklih nekoliko godina, rast cijena nekretnina bio je izniman i došlo je do pogoršavanja recimo unazad tri godine. Još uvijek su to jednoznamenkaste promjene, ali su značajne”, kaže ekonomski analitičar Velimir Šonje.
Hrvoje Dolenec, direktor makroekonomskih i tržišnih analiza komercijalne banke objašnjava: “Zaposlenost je rasla, plaće su rasle, standard je rastao i to je aktiviralo veliku potražnju. A ponuda je na nižim razinama nego prije 10, 15 godina.”
Što znači da se ne gradi dovoljno pa cijene kvadrata ne prestaju rasti.
