Situaciju dodatno otežava činjenica da su cijene hrane u Hrvatskoj gotovo na razini prosjeka Europske unije, dok su mirovine otprilike tri puta niže. U takvim okolnostima, priča o mirovinama koje premašuju nekoliko tisuća eura zvuči gotovo nestvarno, no ona je itekako stvarna za odabrane kategorije korisnika koji svoja prava crpe iz posebnih propisa, daleko od ograničenja koja vrijede za obične građane, piše Poslovni dnevnik.
Na samom vrhu mirovinske ljestvice nalaze se bivši najviši državni dužnosnici. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, najviše prosječne mirovine isplaćuju se zastupnicima u Hrvatskom saboru, članovima Vlade i sucima Ustavnog suda, s prosjekom koji se penje do vrtoglavih 2.394 eura. Slijede ih članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti s prosječnih 1.882 eura.
Unutar sustava povlaštenih mirovina, značajnu skupinu čine hrvatski branitelji i djelatne vojne osobe. Prosječna mirovina za branitelje koji su pravo ostvarili prema posebnom zakonu iznosi oko 1.246 eura, dok je za djelatne vojne osobe i policijske službenike taj prosjek oko 836 eura. Međutim, i unutar ove kategorije postoje ogromne razlike.
Ključ problema leži u postojanju dvaju paralelnih sustava. Dok je za veliku većinu građana iznos mirovine ograničen Zakonom o najvišoj mirovini, za odabrane skupine vrijede posebni propisi koji ta ograničenja zaobilaze. Prema općim propisima, najviša mirovina, koju prima oko 1.700 korisnika, u prosjeku iznosi oko 1.800 eura, što je i dalje osjetno manje od iznosa koje primaju bivši saborski zastupnici ili predsjednici. Dok se mirovinski sustav, temeljen na međugeneracijskoj solidarnosti, suočava s demografskim slomom i sve manjim brojem radnika po umirovljeniku, goleme razlike u mirovinama otvaraju duboko pitanje pravednosti i dugoročne održivosti. Jaz između onih koji su cijeli život pošteno radili za skromnu mirovinu i onih koji po posebnim propisima uživaju u povlasticama ostaje jedan od najvećih socijalnih izazova za Hrvatsku.
