Kustosica izložbe je Jelena Tamindžija Donnart, a suradnik na izložbi je njemački povjesničar umjetnosti i kustos Detmar Westhoff. Ljubitelji umjetnosti znaju kako je Cragg diplomirao na Royal College of Art u Londonu i da skulpturu promatra kao istraživanje o tome kako materijal i materijalni oblici utječu i oblikuju naše ideje i osjećaje. Cragg u svom umjetničkom radu neprestano pokušava pronaći nove odnose između ljudi i materijalnog svijeta, ne ograničavajući se na odabir materijala u svom stvaranju. O umjetniku valja reći i to da je predstavljao Veliku Britaniju na 43. Venecijanskom bijenaleu te održao samostalne izložbe u Museo Nacional Centro de Arte, Reina Sofia (Madrid), Louvre (Pariz), Kunstapalastu (Dusseldorf), Istanbul Modern (Istanbul), CAFA muzeju (Peking), Hermitage muzeju, (Sankt-Peterburg), Centru skulpture Nasher (Dallas, Teksas) te u Tate Gallery (London), gdje je nagrađen renomiranom Turnerovom nagradom,.
Izložba u Dubrovniku prava je mala retrospektiva Craggova rada, a posjetitelji mogu vidjeti i neka od njegovih kultnih djela. Riječ je o instalacijama u prostoru te podnim mozaicima koji zamagljuju granicu između prirodnih i umjetnih krajolika.No, autor se predstavlja s tridesetak skulptura monumentalnih dimenzija, izrađenih u bronci, čeliku i korten čeliku, drvu, stakloplastici i plastici, ali i s više crteža i skica za skulpture, a kustosica Jelena Tamindžija Donnart nam je tom prilikom o izložbi rekla i ovo:
-Retrospektiva predstavlja radove Za svakog je kipar crtež polazna točka slobode kojom on može u potpunosti izražavati svoje ideje i nefiltrirano pretakati svoje ideje na papir. Kasnije, pri izradi skulpture, uvijek dolazi do nekih kompromisa koji rezultira finalnim produktom koji ne mora biti isti kao početni crteđ iu stoga ih je uvijek zanimljivo promatrati istodobno postavljene. Autor je za prvotne instalacije koristio industrijski otpad te je pronađene predmete sortirao po boji i oblicima. Tako imamo zanimljivu instalaciju na drugom katu u kojoj je pronađene predmete transformirao u skulpturu. Zanimljivo je da autor svoje skulpture naziva misaona arhitektura ili mentalni pejsaž, on smatra da u umjetničkim djelima skidamo psihološku masku koju nosimo svaki dan preuzimajući različite uloge u društvu. Njega zanima “skidanje maski” i čisti misaoni proces- rekla je kustosica i zahvalila svima koji su pomogli u realizaciji izložbe, a posebni ravnatelju koji je pomogao logistički i administrativno, ali i kad je trebalo fizički zasukati rukave.
