U Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad u četvrtak, 18. lipnja, održano je predstavljanje knjiga Stijepa Mijovića Kočana. Publika je tom prigodom imala priliku pobliže upoznati autorov najnoviji književni opus, ali i njegov dugogodišnji rad na području kazališne kritike i dokumentarnog filma.
Program je otvorila knjižničarka Dubrovačkih knjižnica Nikolina Njirić, istaknuvši kako je Mijović Kočan – pjesnik, prozaik, putopisac, scenarist i redatelj – ujedno i pokretač Konavoskog zbornika, član Matice hrvatske od 1966. godine te jedan od pionira hrvatskog televizijskog novinarstva.
U središtu večeri bila je zbirka „Konteso vidi 1001 zvonin“, jedno od najopsežnijih sonetnih ostvarenja u suvremenoj hrvatskoj književnosti. Zbirka okuplja više od tisuću soneta, većinom pisanih u dvanaestercu, a kroz četrnaest tematskih ciklusa obuhvaća širok raspon motiva – od zavičajnih i intimnih do društvenih, povijesnih, religioznih i filozofskih. U knjigu je uključena i ranije objavljena zbirka „101 zvonin“, dok je dio pjesama prethodno objavljen u književnim časopisima, poput „Foruma“ Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i „Poeziji“, glasilu Hrvatskog društva pisaca.
Autor je pojasnio i izbor naslova, istaknuvši kako izraz „zvonin“, preuzet iz konavoskog jezičnog nasljeđa, koristi kao sinonim za sonet, ali i kao znak vlastitog poetskog pomaka. „Sonet je dugo bio vezan uz ljubavnu tematiku, no nastojao sam pokazati da može obuhvatiti sve – sve što se može izraziti u četrnaest rimovanih stihova“, kazao je Kočan.
Mirjana Mijović Kočan detaljno je predstavila strukturu knjige te naglasila kako soneti, unatoč formalnoj strogoći, zadržavaju jasnu i skladnu misaonu dinamiku. Ujedno je istaknula da se lik Kontese, za razliku od tradicionalne petrarkističke muze, pojavljuje kao ravnopravna sugovornica, čime se dodatno proširuju izražajne mogućnosti sonetne forme.
O vrijednosti Kočanova pjesničkog opusa svjedoče i brojne kritike: Marito Mihovil Letica ističe kako su „mnogi soneti maestralni“, Davor Pešorda naglašava da „neosporno obogaćuju hrvatsko pjesništvo“, dok Ludwig Bauer ocjenjuje da bi takvi soneti u velikim književnostima bili „senzacija“.
Uz ovu zbirku predstavljena je i knjiga kazališnih kritika „Melpomena i Talija satarisane“, koja donosi izbor tekstova nastalih između 1998. i 2008. godine. Na 455 stranica objavljeno je 185 odabranih kritika iz autorova opsežnog opusa, koji broji gotovo tisuću tekstova. Mirjana Mijović Kočan pročitala je osvrt Georgija Para, koji je istaknuo njihovu vrijednost kao vjerodostojnog zapisa kazališnog života, naglašavajući sposobnost autora da čitatelju približi predstavu i njezin umjetnički kontekst.
Program je zaključen projekcijom dokumentarnog filma „Moja priča o Hrvatskoj“, koji je Kočan režirao i za njega napisao scenarij, a koji emitiran je na Hrvatskoj radioteleviziji 1995. godine.
