Strani radnici hrvatska su realnost već neko vrijeme. Velika potreba tržišta, a nedostatan broj onih koji bi na tu potrebu odgovorili, doveo je do toga da se sve više poseže za zaposlenicima iz različitih krajeva svijeta. Dubrovačko-neretvanska županija nije bila iznimka u tim trendovima prethodnih godina, a slična dinamika se nastavlja i ove godine.
Vrhunac ‘pritiska’ odnosno potrebe, ne samo za radnicima iz drugih zemalja, nego radnicima općenito, pojavi se svake godine ususret sezoni. Nekad su ‘rupe’ popunjavali Slavonci, s vremenom su se dubrovački poslodavci okrenuli radnicima iz bližeg susjedstva, a u proteklim godinama sve više radnika stiže iz udaljenijih zemalja.
Naravno, ne bez procedure. Potrebno je imati dozvolu za boravak i rad, koju izdaje nadležna policijska uprava. Prema podacima PU dubrovačko-neretvanske, od početka godine do 11. svibnja izdano je 5916 dozvola za rad. Usporedbe radi, u istom periodu prošle godine izdano je 5737 dozvola, što znači da se ove godine bilježi blagi rast.
Dozvole se najviše izdaju za djelatnosti ugostiteljstva i turizma, ali i građevinarstvo, trgovinu, industriju, kao i stambeno-komunalnu djelatnost. Najveći broj stranih radnika dolazi iz Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Filipina, Srbije i Nepala.
NAJVIŠE SE TRAŽE KONOBARI, KUHARI, ČISTAČI…
Što se tiče najtraženijih zanimanja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ustupili su nam podatke za prva tri mjeseca ove godine. Vidljivo je da se najviše traže konobari i konobarice, njih 213, a slijede ih kuhari i kuharice – kojih je bilo traženo 127. Potražnja je slična i za pomoćnim kuharima, a dalje slijede čistači, prodavači, sobari, medicinske sestre i tehničari, barmeni, pomoćni konobari i kuhinjski radnici.
U usporedbi s podacima PU dubrovačko-neretvanske o djelatnostima gdje su većinom zaposleni strani radnici, vidljivo je da ih dosta ‘uskače’ na mjesta gdje zapravo i postoji najveća potražnja.
Zanimalo nas je primjećuju li u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje možda određene razlike u trendovima u usporedbi s prošlom godinom. Kako su naveli, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji zanimanje konobar je uvijek bilo na prvom mjestu po potražnji, što znači da je ova godina samo nastavak dugogodišnjeg trenda.
U prva tri mjeseca ove godine zabilježen je porast potražnje za radnicima u odnosu na isto razdoblje lani, i to za 3,9 posto. Nezaposlenost i dalje nastavlja padati na godišnjoj razini, pa tako i u ožujku, kad je bila manja za 8,4 posto u odnosu na ožujak 2025. godine.
Zapošljavanje iz evidencije HZZ-a se i dalje najviše ostvaruje u djelatnostima smještaja te priprema i usluživanja hrane, čak 32 posto. Ne iznenađuje to previše kada se samo sjetimo gdje živimo i koliko je gospodarstvo zapravo usmjereno na turizam.
NIZ ODBIJENIH ZAHTJEVA
A što više gospodarstvo raste, veća je potreba za radnicima. O tome smo prošle godine razgovarali s predsjednicom Županijske komore Nikolinom Trojić.
„Domaćih nema, znači ‘hvatamo’ strane. Također, što nam se životni standard više podiže u našoj županiji, činjenica je da će sve manje ljudi htjeti raditi takve poslove. Imamo dvostruki efekt, domaći ljudi neće imati potrebe za to raditi, a posao se širi. Onda će sigurno doći do uvoza radne snage. No tu se ponovno otvara ono pitanje Hrvatske koja postaje ‘flipper’ destinacija. Strani radnici kod nas dođu i na neki način, kad nauče posao, žele poći negdje drugdje. U tom dijelu bi trebalo puno poraditi na integraciji onih koji dolaze, na tome da jednom kad dođu, budu prihvaćeni, nauče posao – tu i ostanu“, rekla nam je tada Trojić i naglasila da smatra da je pogubno za naše gospodarstvo što na tisuće stranih radnika dolazi u županiju, a svake godine imamo – većinom nove. Zbog toga se razina kvalitete turizma srozava, jer se iz godine u godinu obučava radnike koji potom odu dalje.
Čini se da se taj trend nastavlja i ove godine, s obzirom na broj izdanih radnih dozvola koji je ‘rame uz rame’ s prošlogodišnjim, ali potrebama koje su sve izraženije. Lista deficitarnih zanimanja tako je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji poprilično duga.
Među tim zanimanjima i dalje dominiraju građevinska i obrtnička zanimanja poput zidara, tesara, instalatera i električara, dok su u uslužnom sektoru najtraženiji konobari, kuhari i prodavači. Manjak radne snage prisutan je i u zdravstvu te obrazovanju, posebno kada je riječ o medicinskim sestrama, odgojiteljima i nastavničkim smjerovima.
No ne znači to da se radnike zapošljava ‘šakom i kapom’. Tako su iz PU dubrovačko-neretvanske podijelili podatak i o zahtjevima za dozvole za boravak i rad koje nisu okončane pozitivno, odnosno završile su odbijanjem, obustavom ili odbacivanjem. Njih je bilo 898. Kao najčešći razlog odbijanja je neispunjavanje zakonskih uvjeta, dok je najčešći razlog odbacivanja bio nezakoniti boravak u Republici Hrvatskoj.
