Nova trasa trebala bi ići od budućeg čvora autoceste na Osojniku, zatim se spuštati do mosta, a potom dalje obilaskom sjeverno od Srđa, uz planirani veliki čvor ‘Dubrovnik istok’ koji bi povezivao brzu cestu s Gradom. Potom bi se ona tunelom nastavila prema Orsuli, što je vjerojatno i najveća novost novog prijedloga. Cesta bi se potom nastavila iznad Župe dubrovačke, gornjim padinama. Podsjetimo, pritom su uvažene sugestije stanovnika i Općine Župa dubrovačka za odustajanjem od prvotno planirane trase koja je trebala prolaziti župskim poljem. Prema novom prijedlogu koji je trasira uskim koridorom između naseljenog mjesta i granice s BiH, brza cesta ukupne duljine 48 kilometara prolazi prema Zračnoj luci Ruđera Boškovića i završava na Grudi, gdje se opet spaja na Jadransku magistralu.
Franković i Pezo podržali trasu
Gradonačelnik Mato Franković i župan Blaž Pezo izrazili su podršku predstavljenoj varijanti brze ceste.
„Ovo je ono za što smo se mi zalagali. Od prezentacije prve trase, Grad Dubrovnik je imao jednak stav, a to jest da se zalažemo upravo za ovu trasu koja omogućava puno toga Gradu Dubrovniku, prsten oko Srđa i disperziju prometa ondje gdje nam promet nije potreban, a na puno jednostavniji način omogućava pristup gradu, kako dijelu Gruža tako i povijesnoj jezgri“, izjavio je Franković prilikom predstavljanja trase.
Pezo je rekao kako je ova trasa želja građana, a ne HDZ-ovih načelnika i župana.
„Svi smo svjesni problema koje imamo i izazova koji su pred nama. Morali smo konačno presjeći i krenuti s ovim projektom. Izgubljeno je možda i 20 godina, ali sretan sam jer smo dočekali ovaj momenat te se nadam kako će sljedeći izazovi biti slatke brige u odnosu na svo ovo frustrirajuće vrijeme“, kazao je Pezo.
Magistrala 2.0.?
Javnost se slaže, a uvijek se i slagala, oko toga da je Dubrovniku potrebna brza cesta do aerodroma. No, sporna je bila upravo trasa, koja je sada usuglašena. Međutim, kod realizacije velikih i dugotrajnih kapitalnih projekata, važno je osmisliti i rješenja koja će zaista biti kvalitetna, a ne polovična.
Stoga je mnoge iznenadila činjenica da se brza cesta planira uz dvije prometne trake, a ne četiri. U neformalnim razgovorima govore da se pod brzu cestu zapravo podmeće Magistrala 2.0. i da se, kad se već kopa kroz brdo, moglo osmisliti rješenje koje će imati četiri trake.
Druga kritika odnosi se na najavu Hrvatskih cesta kako bi projekt trebao trajati 10 godina. Kad se u obzir uzmu potrebe dubrovačkog turizma, činjenica da jedan sudar na magistrali može satima blokirati promet do aerodroma zbog čega gosti kasne na letove, ali i opasnost od odrona na tom području, jasno je da brza cesta Gradu treba još ‘jučer’.
Željko Raguž: Kad vidim prve bagere, onda ću vjerovati
Svjestan je toga i gradski vijećnik DUSTRA-e Željko Raguž koji je za Dubrovački dnevnik izjavio kako je riječ o važnom, ako ne i najvažnijem projektu Županije koji će doprinijeti kvaliteti života svih građana, a posebno stanovnika Dubrovnika, Župe i Konavala.
„Nažalost, izgubilo se jako puno vremena zbog različitih mišljenja Grada i Županije u prethodnom razdoblju, ali sad su, hvala Bogu, na istim stranama i smatram da je ova trasa puno povoljnija nego ona prethodno predložena. Kad vidim prve bagere i strojeve, onda ću početi vjerovati da je blizu svjetlo na kraju tunela“, prokomentirao je Raguž.
Bonačić Obradović i Marčinko: Deset godina je predugo!
Oporbene gradske vijećnice Anita Bonačić Obradović (SDP) i Petra Marčinko (‘Srđ je Grad’) skreću pažnju na najavljeni rok izgradnje od 10 godina, za koji upozoravaju da je dugačak.
„Deset godina za tridesetak kilometara ceste. I to u najboljem slučaju, prema riječima predsjednika Uprave Hrvatskih cesta Ivice Budimira! Podsjetit ću da je još 2007. godine, prije gotovo dvadeset godina, u samo dvije godine izgrađeno 37 kilometara autoceste od Dugopolja do Šestanovca, s tunelima, vijaduktima i mostom preko kanjona Cetine. Danas, uz svu tehnološku i građevinsku mehanizaciju kojom raspolažemo, političkim se uspjehom predstavlja činjenica da smo nakon gotovo deset godina projektiranja tek usuglasili trasu. Čeka nas i nova studija utjecaja na okoliš, koju će trebati detaljno proučiti“, kaže Bonačić Obradović dodavši kako posebno zabrinjava ako će autocesta do Osojnika biti završena prije brze ceste prema zračnoj luci.
„To otvara mogućnost da ćemo dodatni promet koji autocestom dolazi prema Dubrovniku usmjeriti na postojeće prometnice koje su već danas, osobito tijekom turističke sezone, na granici svojih kapaciteta“, upozorila je Bonačić Obradović.
Marčinko smatra kako je pohvalno što su Hrvatske ceste, na inzistiranje stanovnika Komolca i Rijeke dubrovačke, pristupile dodatnoj analizi mogućih varijanti trase i izmjestile je na sjevernu padinu Srđa. Također, naglašava kako je ključno da dionica koja se najizravnije tiče Dubrovnika bude najmanje moguće invazivna, da se koriste tuneli i da se ne ugrozi izvor pitke vode. Međutim, jednako tako, naglašava Marčinko, treba voditi računa o interesima Župljana i Konavljana. Potom se također osvrnula na rokove.
„Optimistične procjene predviđaju da bi izgradnja ove prometnice mogla trajati najmanje deset godina. Već za otprilike pola godine, čeka nas nova turistička sezona, a s njom i ponovni prizori Župljana i Konavljana zarobljenih u beskonačnim kolonama vozila, koji satima pokušavaju doći do svojih domova, što zbog zastoja na granici, što zbog svakodnevnih prometnih nesreća. Stoga bi prioritet ne sutra, već jučer, trebao biti konkretan plan prometnog rasterećenja Konavala, koji će uključivati poboljšanje postojeće prometne infrastrukture, povećanje sigurnosti na cestama, uz praćenje i rješavanje prometnih uskih grla“, upozorava Marčinko.
Gradska vijećnica opcije ‘Srđ je Grad’ pritom naglašava kako je apsolutno nužno intenzivirati suradnju i koordinaciju s Crnom Gorom kako bi se poboljšala protočnost graničnog prijelaza Krasovići-Debeli brijeg, a prema svim već obećanim zahvatima na pristupnim prometnicama s obje strane granice.
„Vlada bi se navrijeme trebala sjetiti kako postoji i krajnji jug Hrvatske i postavi ovo kao jedan od svojih prioriteta, danas, a ne pet do podne vatrogasnim mjerama“, poručila je Marčinko.
Knežević: Ne znamo kad će početi gradnja, Deraković: Građani zaslužuju transparentnost
Gradska vijećnica Viktorija Knežević (Centar) ironično je izjavila kako joj je drago zbog sloge na relaciji gradonačelnika i župana, ali i kako građani nisu tražili dokaz međusobne ljubavi političara, nego cestu do aerodroma.
„Nakon svih ovih godina imamo njihov navodni načelni dogovor, ali još nemamo studiju utjecaja na okoliš, ne znamo koliko će nova trasa zadirati u prostor Župe, a ne znamo ni kada će početi gradnja. I tako ćemo se još godinama voziti starom magistralom. Ali barem sada znamo da se oni vole“, kaže Knežević.
DDS-ov Jasmin Deraković napominje da je nova prometna infrastruktura nužna, ali samo kvalitetno planirana i stručno utemeljena trasa može dugoročno riješiti prometne probleme.
“Pritom je ključno osigurati rasterećenje prometa uz očuvanje osjetljivog krajobraza i kulturne baštine. Nakon godina najava i izmjena rješenja, građani zaslužuju transparentan postupak, jasne rokove i realna očekivanja. Prometnu infrastrukturu moramo planirati ne samo prema današnjim potrebama, nego i prema dugoročnim interesima Dubrovnika i budućih generacija”, izjavio je ovaj gradski vijećnik.
Lasić: Ako se dovrši autocesta, a brza cesta ne, bit ćemo u velikoj gabuli
Predloženom trasom zadovoljni su u Općini Župa dubrovačka i Konavlima. Župski načelnik Marko Miloslavić na predstavljanju trase nije krio zadovoljstvo jer će ona najviše poboljšati situaciju kroz Župu dubrovačku koja je prometno najopterećenija.
„Predložena varijanta je upravo ono za što smo se mi zalagali i tražili od Hrvatskih cesta. Čvor Gajine ipak izgleda nešto drugačije nego u prvoj varijanti, on se sada nalazi na gornjoj strani u odnosu na postojeću cestu što smatramo pozitivnim iskorakom“, rekao je i dodao kako se cesta gotovo pola stoljeća ‘crta’, te smatra da je ovim korakom i definiranjem trase napravljen važan korak kako bi se došlo do izgradnje ceste.
Zadovoljan je i konavoski načelnik Božo Lasić koji je kazao da su zatražili dodatne detalje, ali da trasa nosi brojne benefite po Konavle. Kako je kazao, najveći od njih je uključivanje u Konavle iza Čilipa i dalje za Dubrovnik.
„Imamo i obećanja da će se ići u rekonstrukciju Jadranske magistrale, ali u ovoj fazi ovakva brza cesta nam odgovara“, izjavio je Lasić.
Međutim, konavoski načelnik prethodno je upozoravao kako bi brza cesta trebala ići sve do Karasovića, a ne završavati na Grudi. Svjedoci smo i nezapamćenih gužvi na granici s Crnom Gorom koje su se dogodile ovog ljeta, gdje se u kolonama čekalo i po 12 sati.
„Što se tiče brze ceste, to ne bi trebao biti tranzitni promet. Međutim, problem bi bio da se napravi autocesta do Dubrovnika, a ne dovrši brza cesta. Onda bismo bili u gabuli. I o tome treba promišljati, a mi na to trebamo upozoravati“, izjavio je Lasić.
Dujmović: Ne treba odustajati od željeznice
Zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Valentin Dujmović tijekom posljednjeg izbornog ciklusa je kao kandidat za gradonačelnika iznio interesantnu ideju. Naime, predložio je spajanje Grada i Zračne luke željeznicom. Danas on pozdravlja usuglašavanje trase brze ceste kao prijeko potrebnog koraka, no navodi da ona mora ići pod ruku sa željezničkom poveznicom.
„Pohvaljujem napor župana Blaža Peza oko jadransko-jonskog željezničkog koridora, ali mi je posebno drago što smo od ismijavanja moje ideje o 20 kilometara željeznice u kampanji došli do toga da se danas priča o željeznici od Italije do Grčke! To je sjajan prvi korak – idemo mi izgraditi ovih naših 20 kilometara, pa neka se ovi drugi spoje na nas. Željeznica pritom nije zamjena za brzu cestu, već njezin nužan i strateški dodatak. Sjetimo se samo dramatičnih ljetnih gužvi i kolapsa prema Crnoj Gori, kada su ljudi u koloni čekali i do 18 sati. Da se ne daj Bože u tom trenutku dogodila hitna medicinska intervencija, cestovni promet bio bi potpuno nemoćan, dok bi željeznica bila spas“, izjavio je Dujmović dodavši kako je Zračna luka naš najbrži ulaz i izlaz s krajnjeg juga, a željeznička poveznica ujedno je i vojno-civilni projekt od nacionalne važnosti.
„Pozivam župana da hrabro nastavi s ovom inicijativom, jer duboko vjerujem da iza ovakvog projekta stoje i gradonačelnik Dubrovnika te načelnici Župe dubrovačke i Konavala. Ako mi sami na jugu ne cijenimo sebe, neće nas cijeniti ni drugi, niti će nam netko sa strane nametnuti rješenje za naše prometne čepove. Vrijeme je da prestanemo gasiti požare od danas do sutra i konačno osiguramo infrastrukturu kakvu krajnji jug zaslužuje“, poručio je Dujmović.
Brza cesta do Zračne luke projekt je od iznimne važnosti za dubrovačko područje, i oko toga se baš svi slažu. No, tako važna, kapitalna rješenja potrebno je osmisliti kvalitetno, jer se rade za budućnost. Stoga su neka od legitimnih pitanja, pitanje broja prometnih traka, mjesta gdje brza cesta završava, pitanje predložene željeznice, kao i rokova u odnosu na autocestu. Sve je to pitanje pametnog planiranja budućnosti Grada i njegove okolice. Uzimajući pritom u obzir kako je u tom procesu važan svaki dan, jer nedostatak ove ceste koja za Dubrovnik, ali i Župu i Konavle život znači, svakodnevno osjećamo na više primjera.
