Invazivni plavi rak sve je veći problem za ribare na talijanskoj obali Jadrana. Uništava mreže, proždire morski svijet i nanosi milijunske štete ribarstvu. Talijanski znanstvenici odlučili su mu se suprotstaviti prirodnim neprijateljem – hobotnicom. U laboratoriju su uzgojili 150 tisuća mladih hobotnica i pustili ih u more, nadajući se da će pomoći u suzbijanju vrste koja se nezaustavljivo širi.
Mreže su gotovo prazne, a umjesto očekivanog ulova u njima završava plavi rak. Takva je svakodnevica mnogih ribara na talijanskoj obali Jadrana. Nema ništa, nema ništa, nema ništa – razočarano govori ribar Romano nakon još jednog pokušaja ribolova. U sat vremena ulovio je desetak plavih rakova, a prisjeća se da ih je prošle godine znao uloviti i 300 do 400 u jednom danu.
– Uništava mreže, trga ih. Jako su agresivni. Navikli smo na našeg raka, koji je spor i malen, a plavi rak ima širok raspon kliješta – objašnjava. Iako mu oklop doseže tek petnaestak centimetara, plavi rak ozbiljno je narušio morski ekosustav. Brzo se razmnožava, prilagođava različitim uvjetima i hrani se gotovo svime što mu se nađe na putu, piše HRT.
Hobotnice kao prirodno oružje protiv invazivne vrste
Rješenje su talijanski znanstvenici pronašli u prirodi. Hobotnica je vješt grabežljivac kojemu je plavi rak poželjan plijen. Jedna hobotnica teška oko kilogram može pojesti čak tri plava raka srednje veličine. Znanstvenici sa Sveučilišta u Bologni u laboratoriju u Cesenaticu tijekom dvije godine uzgojili su 150 tisuća mladih hobotnica, koje su potom pustili u Jadransko more.
– U našim smo laboratorijima primijetili da je hobotnica vrlo snažan konkurent plavom raku, ističe voditelj projekta Oliviero Mordenti. Njegov kolega Antonio Casalini objašnjava da prehrana bogata rakovima hobotnicama omogućuje brži rast i veću proizvodnju jajašaca.
Projekt bi mogao uspjeti i u hrvatskom dijelu Jadrana
Hobotnicama za život odgovara morsko dno s pukotinama u stijenama i brojnim prirodnim skloništima. Prema riječima Oliviera Mordentija, upravo bi zato ovaj projekt mogao biti uspješan i na hrvatskoj strani Jadrana.
– Da, mogao bi funkcionirati i učinkovitije nego kod nas jer imate morsko dno koje je pogodnije za život i razvoj hobotnice, rekao je.
