U najavi mirovne akcije podsjetili su da je 25. kolovoza 1991. godine iz zraka, sa zemlje i s Dunava počeo napad JNA. Naglasili su da je 19. rujna 1991. godine velik broj Beograđana, bacajući cvijeće pred tenkove, ispratio Prvu gardijsku oklopnu diviziju JNA u rušilački pohod na Vukovar.
“Jedan od najsramotnijih događaja u povijesti Beograda prekriven je velom šutnje i poricanja! Vukovar je 1991. bio punih 87 dana pod opsadom JNA i srpskih paravojnih formacija. Tijekom opsade Vukovara počinjen je ratni zločin urbicida i kulturocida – uništena je povijesna jezgra grada.
Vukovar je postao simbol barbarskog uništavanja gradova u ratu… Ubijeno je više tisuća ljudi, ranjeno je više od 25.000 ljudi, a na dan pada grada protjerano je više od 30.000 ljudi s područja općine Vukovar. Nakon početka opsade grada Vukovara, na teritoriju Srbije formirano je nekoliko logora za hrvatske ratne zarobljenike s teritorija Hrvatske.
Oni su u logorima u Srbiji boravili od nekoliko dana do devet mjeseci. Kroz logore je prošlo oko 7000 osoba, a u njima je duže zadržano oko 3500 ljudi. Od posljedica premlaćivanja i zlostavljanja, kao i uslijed nedostatka odgovarajuće medicinske pomoći, u logorima u Srbiji preminuo je veći broj zatočenika.
Za sve ove zločine osuđena je samo jedna osoba – nisko rangirani pripadnik Teritorijalne obrane. Sramotno je da u Srbiji nije suđeno visokorangiranim časnicima JNA, Vojske Jugoslavije i MUP-a za ratne zločine nad zarobljenim hrvatskim civilima i ratnim zarobljenicima 1991. i 1992. godine.
Očito je da država Srbija štiti i slavi ratne zločince (npr. osuđenog ratnog zločinca V. Šljivančanina), kao i da produžava politiku konfrontacije s Hrvatskom, odbijajući se posvetiti rješavanju pitanja o nestalima i procesuiranju ratnih zločina”, upozorili su.
Iznijeli zahtjeve
Poručili su kako su država Srbija i njezine institucije dužne:
- Utvrditi odgovornost vrha bivše JNA za oružani napad na Hrvatsku i pokrenuti sudske postupke za zločin urbicida u Vukovaru
- Utvrditi punu istinu o nestalima otvaranjem svih državnih arhiva u cilju pronalaženja grobnica hrvatskih žrtava u Srbiji
- Procesuirati sve odgovorne, prvenstveno visokorangirane časnike vojske i policije, za osnivanje logora te za ubijanje i mučenje hrvatskih civila i vojnika u logorima u Stajićevu, Begejcima, Sremskoj Mitrovici, Aleksincu, Nišu i Beogradu
- Uvažiti zahtjev da se postave spomen-ploče na mjestima logora u Stajićevu, Begejcima i drugdje te podržati druge oblike simboličkih reparacija žrtvama i njihovim obiteljima
- Pokrenuti zakonsku zabranu glorifikacije i rehabilitacije osuđenih za ratne zločine počinjene u Vukovaru i svim drugim mjestima
Tko su Žene u crnom?
Žene u crnom su srpska feministička i antiratna nevladina organizacija osnovana 1991. u Beogradu, na početku ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Najpoznatije su po svojim nenasilnim akcijama kojima javno osuđuju rat, nacionalizam i sve oblike nasilja.
Tijekom devedesetih bile su jedan od rijetkih glasova u Srbiji koji su otvoreno govorili o zločinima počinjenima u ime srpskih vlasti. Organizacija se i danas bavi pitanjima suočavanja s prošlošću, ljudskih prava i podrške marginaliziranim skupinama.
