Dubrovnik je u međuratnom razdoblju u prvoj polovici prošlog stoljeća bio odredište brojnih putničkih brodova koji su svojom veličinom i komforom obilježili to iznimno važno doba povijesti kružnih putovanja u svijetu. Tako je 17. kolovoza 1927. sa 687 putnika i 237 članova posade doplovio u prvi i jedini posjet našemu Gradu i danski putnički brod POLONIA.
Izgrađen je 1910. na navozima škotskog brodogradilišta Barclay, Curle & Co. Ltd u Glasgowu za dansku brodarsku kompaniju Russian American Line (u većinskom vlasništvu haburškog Hapaga) kao putničko-teretni lajner. Zaplovio je pod imenom KURSK iz latvijske baltičke luke Libau (Lipaja) za Kopenhagen, Halifaks i New York. Bio je to brod od 7858 bruto registarskih tona, dug 137 i širok17 metara, a mogao je prevoziti 120 putnika u prvom, 178 u drugom i 1288 u trećem putničkom razredu te oko 7200 tona tereta. Dva 4- cilindrična motora četverostruke ekspanzije ukupne snaga 1020 KS su ga preko dvije propele pokretale brzinom od 14 čvorova. Donacijom danske princeze Dagmar nakon udaje za ruskog cara Aleksandra III., u istom su brodogradilištu nešto kasnije izgrađeni i brodovi blizanci imena CAR i CARYCA.
POSJET DUBROVNIKU
KURSK je redovito održavao svoju putničko-teretnu transatlantsku prugu sve do početka Prvog svjetskog rata u kojem je uglavnom plovio između New Yorka i Arhangelska u službi savezničkih vojnih konvoja. Od 1917. do 1918. je plovio u najmu Cunard Linea. Nakon što je uspješno obavio sve ratne zadatke, KURSK 1921. ulazi u sastav danskog brodara Baltic American Line te mijenja ime u POLONIA.
Započinje ponovo ploviti na ranijim putničko-teretnim prugama između luka: Libau, Gdinja, Glasgow, Boston i New York. Potpuno je preuređen 1927. za prihvat 800 putnika u tri razreda nakon čega poduzima i prva kružna putovanja. Na jednom od njih tako dolazi i u Dubrovnik, koncem 1929. na posljednju plovidbu za Baltic American Line.
PREVOŽENJE EMIGRANATA
U isto vrijeme, Poljaci nabavljaju transatlantike blizance PULASKI i KOSCIUSZKO, nekadašnje CAR i CARYCA s kojima ulaze u tržišnu utrku s njemačkim, skandinavskim, nizozemskim, i britanskim brodarima u emigrantskim plovidbama između Starog i Novog kontinenta. Blizanci POLONIA, PULASKI i KOSCIUSZKO u to vrijeme plove između Gdinje, Gdanska za Halifaks i New York, Oni su u Ameriku započeli prevoziti prve velike skupine poljskih emigranata koji danas čine respektabilnu etničku zajednicu u najmoćnijoj zemlji svijeta.
POLONIA je od 1933. zaplovila na svojoj novoj prugi između rumunjske Constance i tadašnje palestinske Haife na kojoj ostaje sve do 1933. godine. Tada je raspremljena te do konca iste godine u Italiji je u rezalištu brodova izrezana u hrpu starog željeza. Nacistički je ratni stroj u to vrijeme tražio velike količine čelika za nadolazeći Drugi svjetski rat pa je isluženi poljski brod doista dobro poslužio tome cilju, u kojem je igrom slučaja baš Poljska, matična zemlja broda POLONIA, pala kao njegova prva žrtva.
