“Dubrovnik kao palimpsest“ naziv je izložbe akademskog slikara i grafičara Fadila Vejzovića iz Zbirke galerista i kolekcionara Avda Ćimića otvorene u galeriji “Dulčić Masle Pulitika”.
Vejzović je slikar koji je duže od pola stoljeća bio vezan uz Dubrovnik koji ga je posebno nadahnjivao, a organizatori izložbe ulja te slika u kombiniranoj tehnici su Nacionalna koordinacija Bošnjaka u Republici Hrvatskoj “Bošnjaci zajedno“ i Umjetnička galerija Dubrovnik.
Izložba želi pokazati da je Vejzović Dubrovnik slikao istim postupkom i istom gestom kao i tijelo u pokretu. Vedute, zid, more i đardin, figure, korak, skok i ležeće tijelo, nisu dva slikara u jednom čovjeku, nego jedan postupak: podloga, sloj, gesta, pa tek motiv. Grad je palimpsest, odnosno pergament ispisan preko starijeg zapisa koji ipak proviruje, a tijelo je kod Vejzovića isto to, naslikano više puta jedno preko drugoga, a ništa nije izbrisano. Djela su prvi put izložena 2005.godine u Čimićevoj galeriji na Stradunu a govoreći na otvorenju ravnatelj Umjetničke galerije Tonko Smokvina je naglasio kako je galerija za Čimićeva života ostvarila brojne suradnje u realizaciji značajnih izložbenih projekata, osobito kad je riječ o dubrovačkim umjetnicima koji su ostavili neizbrisiv trag na lokalnoj ali i na nacionalnoj razini:“Večerašnja izložba nudi uvid u vrsno slikarstvo Fadila Vejzovića i jednako progovara o dugogodišnjem prijateljstvu, uzajamnom poštovanju autora i kolekcionara Avda Čimića koje je povezivalo ne samo kolekcionarstvo i vrsna umjetnost već i zajednički pogledi i ljubav prema ovom podneblju, baštini i Gradu“.
Autor izložbe i kataloga Filip Mursel Begović je naglasio da “Fadila Vejzovića u Dubrovniku najviše pamte po vedutama: Grad, more, Lokrum, Šipan. Veći dio života je crtao ljudsko tijelo u pokretu, nacrtano više puta jedno preko drugoga. Polazimo o toga da je to isti slikar i isti postupak. Zaato smo slike objesili u parovima: figure uz vedutu, kamen uz more. Gledajte ih zajedno“, rekao je Mursel Begović te kao primjere istaknuo tri slike od kojih “Pred Dvorom“ izgleda kao fotografija: “Ali pogledajte automobil: takvi su ovuda vozili dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća. Fadil je u današnji kamen upisao prizor stariji od sebe“. Na slici “Skok“ tijelo je u zraku a ispod njega se vide stupci novinskog sloja. Fadil je dugo radio u novinama, a ovdje su novine postale podloga za ljudsko tijelo“, rekao je autor izložbe koju je otvorio potpredsjednik Sabora Republike Hrvatske Armin Hodžić rekavši i ovo:
“Kad je 1737. dubrovački tumač za turski jezik, dragoman Miho Zarini putovao bosanskom namjesniku, išao je preko Ljubinja, Stoca, Mostara i Konjica do Sarajeva. Tom je cestom stoljećima putovalo sukno, vijesti i darovi. Vejzović je rođen u Sarajevu, a odrastao u Konjicu, na toj istoj cesti i taj je put nosio u sebi kad je pola stoljeća slikao Dubrovnik.Kolekcionar i galerist Avdo Čimić iz Gackog je sačuvao ono što je slikarska ruka ostavila u Gradu“.
Otvorenju su nazočili i Čimićev unuk Otton Roca te slikarova supruga Majda Vejzović. U ime obitelji Vejzović čiji su brojni članovi došli na otvorenje izložbe, okupljenima se obratio dramski umjetnik Enes Vejzović koji je rekao kako je njegov otac “iznimno pristojan, skroman i samozatajan čovjek, ali je usprkos svojim karakternim osobinama, odlučio večeras doći među nas i podijeliti dosta radosti, strasti i opčinjenosti ljepotom, bila to ljepota Grada, vrtova, mora ili ženskog tijela“ Prisjetio se kako je često svjedočio nastajanju većine očevih djela koja su dijelom izložena i u galeriji, „“sjedio pored oca i gledao kako ispred mene ‘gradi‘ Dubrovnik, kako se rađa oluja, kako ljepotice započinju svoj ples, kako niče agava u nekom predivnom dubrovačkom vrtu. Tim više izložba za mene ima posebno i osobno značenje. Želio bih zahvaliti što ste došli, moj otac se ispričava na fizičkom odsustvu, ali vas sve svojim tihim smiješkom pozdravlja“.
