Dubrovački muzeji prije nekoliko godina opisali su što se dogodilo:
“Grad je pretvoren u ruševinu, a svjedočanstva navode kako su se sa brda Srđ na Grad strovalile i goleme stijene koje su rušile sve pred sobom.
Nakon potresa buknuo je i požar koji je danima uništavao ono što je od Dubrovnika ostalo.
O broju poginulih stanovnika starog Dubrovnika može se govoriti samo na temelju procjena, jer suvremenici potresa nisu znali točan broj gradskog stanovništva, a popis žrtava nije nikada napravljen. Nakon Velike trešnje, izvještaji očevidaca donosili su pretjerane procjene poginulih, a pretjerivale su i dubrovačke vlasti u apelima za pomoć razrušenom gradu. O broju preživjelih stanovnika pisali su i stranci, koji su, po svemu sudeći, samo prenosili kazivanja očevidaca. I procjene u suvremenoj historiografiji o broju stanovnika Dubrovnika prije i nakon potresa se razlikuju. Prema najnovijim procjenama akademika Nenada Vekarića, u Dubrovniku je uoči potresa živjelo oko 4.500 stanovnika. U Velikoj trešnji život je izgubilo oko 1.890 ljudi ili 42% cjelokupnog stanovništva.”
Ispod teksta pogledajte animaciju Velikog potresa koju su Dubrovački muzeji napravili u suradnji s tvrtkom Novena d.o.o. za središnju godišnju izložbu „Stjepan Gradić – otac domovine“ 2020. godine.
