Na londonskom se tržištu barelom nakon podneva trgovalo po 5,45 dolara višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 90,86 dolara. Na američkom tržištu bio je skuplji za 7,32 dolara i stajao je 88,33 dolara.
“Veće za 23 centa što se tiče dizela, a za osam centi što se tiče benzina”, rekao je Marijan Krpan iz Agencije za ugljikovodike za Dnevnik.hr.
Razlog je rast cijena derivata na mediteranskom tržištu.
“Recimo dizel je skočio sa 750 dolara po toni na današnju cijenu od 1120 dolara po toni, to je stvarno bitna promjena u cijeni. Isto tako i benzin je skočio, nešto manje on, za neto više od 100 dolara po toni”, dodao je Krpan.
Tržišta je pred kraj tjedna preplavio strah da bi se rat SAD-a i Izraela protiv Irana mogao protegnuti na dulje vremensko razdoblje.
SAD i Izrael napali su Iran prošle subote, a Teheran je uzvratio ispaljivanjem projektila i dronova na Izrael i na američke vojne baze u zemljama uz Perzijski zaljev. Iranska vojska objavila je u srijedu da zbog ratnog stanja preuzima kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, zabranivši tranzit tankerima iz SAD-a i europskih zemalja.
Brojni tankeri usidreni su s obje strane tjesnaca, a osiguravatelji su zbog napada na nekoliko brodova povukli pokriće za ratni rizik.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je u utorak da je SAD spreman ponuditi osiguranje za brodove, naznačivši i moguću vojnu pratnju u njihovom tranzitu kroz tjesnac.
Kako bi zakočio rast cijena, SAD je u četvrtak Indiji izdao 30-dnevnu dozvolu za kupnju ruske nafte. Trenutno je u tankerima u azijskim vodama uskladišteno najmanje 9,5 milijuna barela ruske nafte, procjenjuje Bloomberg.
Dozvola bi mogla nakratko ublažiti pritisak na tržište, ali neće riješiti problem, upozoravaju analitičari ING-a Warren Pattersson i Ewa Manthey.
“Cijene će krenuti neprekinutom silaznom putanjom tek kada nafta ponovo krene kroz Hormuški tjesnac”, ističu.
